OSAMNAESTO POGLAVLJE
Zaključak – savršenstvo odricanja
STIH 1: Arjuna reče: O Gospodine snažnih ruku, o ubojico demona Keśīja, gospodaru osjetila, želim saznati što je svrha odricanja [tyāge] i reda odricanja [sannyāse].
STIH 2: Svevišnja Božanska Osoba reče: Odbacivanje djelatnosti utemeljenih na materijalnoj želji učeni ljudi nazivaju redom odricanja [sannyāsom], a odbacivanje rezultata svih djelatnosti mudri nazivaju odricanjem [tyāgom].
STIH 3: Neki učeni ljudi kažu da se sve vrste plodonosnog djelovanja trebaju odbaciti kao loše, a drugi mudraci tvrde da žrtvovanja, davanje milostinje i pokore nikada ne bi trebalo odbaciti.
STIH 4: O najbolji od Bhārata, počuj sada Moj sud o odricanju. O tigre među ljudima, u svetim je spisima objašnjeno da postoje tri vrste odricanja.
STIH 5: Žrtvovanja, davanje milostinje i vršenje pokora ne bi trebalo odbaciti. Te se djelatnosti moraju vršiti. Žrtvovanja, davanje milostinje i vršenje pokora pročišćavaju čak i velike duše.
STIH 6: O Pṛthin sine, sve se te djelatnosti trebaju vršiti iz osjećaja dužnosti, bez vezanosti i očekivanja bilo kakvog rezultata. To je Moje konačno mišljenje.
STIH 7: Čovjek se nikada ne bi trebao odreći svojih propisanih dužnosti. Ako se zbog iluzije odrekne svojih propisanih dužnosti, kaže se da je takvo odricanje u guṇi neznanja.
STIH 8: Ako se odrekne svojih propisanih dužnosti zato što su mukotrpne ili iz straha od tjelesne neudobnosti, smatra se da je takvo odricanje u guṇi strasti. Takvo odricanje nikada ne vodi k napretku.
STIH 9: O Arjuna, kad osoba obavlja svoje propisane dužnosti samo iz dužnosti i odrekne se sveg materijalnog društva i vezanosti za rezultate, kaže se da je njezino odricanje u guṇi vrline.
STIH 10: Inteligentna osoba utemeljena u guṇi vrline, koja se odriče bez mržnje prema nepovoljnim djelatnostima ili vezanosti za povoljne, ne dvoji se prilikom djelovanja.
STIH 11: Utjelovljeno biće ne može se odreći svih djelatnosti, ali onaj tko se odriče plodova rada istinski se odriče.
STIH 12: Osoba koja se ne odriče dobiva nakon smrti trostruke plodove djelovanja – poželjne, nepoželjne i pomiješane. Ali onaj tko je utemeljen u redu odricanja ne mora patiti ili uživati u takvim rezultatima.
STIH 13: O Arjuna snažnih ruku, prema Vedānti postoji pet uzroka svih djelatnosti. Počuj sada o njima.
STIH 14: Mjesto djelovanja [tijelo], djelatelj, razna osjetila, različite vrste napora i Nad-duša predstavljaju pet čimbenika djelovanja.
STIH 15: Ovih pet čimbenika uzrokuju svako dobro ili loše djelo koje čovjek počini tijelom, umom ili riječima.
STIH 16: Zato onaj tko smatra sebe jedinim djelateljem, ne uzimajući u obzir ovih pet čimbenika, nije vrlo inteligentan i ne može vidjeti stvari kakve jesu.
STIH 17: Onaj tko ne djeluje na poticaj lažnoga ega, čija inteligencija nije vezana, iako ubija ljude u ovom svijetu, ne ubija, niti biva sputan svojim djelima.
STIH 18: Znanje, predmet znanja i poznavatelj, tri su poticaja za djelovanje. Osjetila, djelatnost i djelatelj, tri su elementa djelovanja.
STIH 19: Ovisno o tri različite guṇe materijalne prirode, postoje tri vrste znanja, djelatnosti i djelatelja. Počuj sada o njima.
STIH 20: Znaj da je znanje kojim se jedna nepodvojena duhovna priroda opaža u svim živim bićima, iako je podijeljena na bezbroj oblika, u guṇi vrline.
STIH 21: Znaj da je znanje kojim osoba u različitim tijelima vidi različite vrste živih bića, u guṇi strasti.
STIH 22: Veoma oskudno znanje, kojim se osoba vezuje za određenu vrstu djelovanja kao sve u svemu, bez znanja o istini, smatra se znanjem u guṇi tame.
STIH 23: Djelo učinjeno u skladu s odredbama spisa, bez vezanosti, ljubavi, mržnje ili bez želje za plodonosnim rezultatima, naziva se djelom u guṇi vrline.
STIH 24: Ali djelo učinjeno uz veliki napor, sa željom za plodonosnim rezultatima, potaknuto osjećajem lažnoga ega, naziva se djelom u guṇi strasti.
STIH 25: Za djelo učinjeno u iluziji, bez obaziranja na naredbe spisa i buduće ropstvo, nasilje ili nesreću koje drugima donosi, kaže se da je u guṇi neznanja.
STIH 26: Za osobu koja obavlja svoje dužnosti bez dodira s guṇama materijalne prirode, bez lažnoga ega, s velikom odlučnošću i poletom, ne dvoumeći se u uspjehu i neuspjehu, kaže se da djeluje u guṇi vrline.
STIH 27: Za pohlepnu osobu, uvijek zavidnu, nečistu, podložnu radosti i tuzi i vezanu za rad i plodove rada u kojima želi uživati, kaže se da djeluje u guṇi strasti.
STIH 28: Za materijalističku osobu koja uvijek krši naredbe spisa, vara i vrijeđa druge i sve odgađa, koja je svojeglava, lijena i uvijek mrzovoljna, kaže se da djeluje u guṇi neznanja.
STIH 29: O osvojitelju bogatstva, sada ću ti potanko opisati različite vrste inteligencije i odlučnosti, u skladu s tri guṇe materijalne prirode. Molim te, počuj.
STIH 30: O Pṛthin sine, kada osoba zna što treba činiti, a što ne, čega se treba plašiti, a čega ne, što uzrokuje vezanost, a što oslobođenje, posjeduje moć razlučivanja u guṇi vrline.
STIH 31: O Pṛthin sine, kada osoba ne pravi razliku između religije i bezbožnosti, između onoga što treba činiti i onoga što ne treba, posjeduje moć razlučivanja u guṇi strasti.
STIH 32: O Pṛthin sine, kada osoba opčinjena iluzijom i tamom smatra bezbožnost religijom, a religiju bezbožnošću, i uvijek djeluje u pogrešnom smjeru, posjeduje moć razlučivanja u guṇi neznanja.
STIH 33: O Pṛthin sine, neslomljiva odlučnost koja se postojano održava primjenom yoge i koja tako vlada djelatnostima uma, života i osjetila odlučnost je u guṇi vrline.
STIH 34: Odlučnost kojom je osoba čvrsto vezana za plodonosne rezultate religije, gospodarskog razvoja i zadovoljavanja osjetila ima prirodu strasti, o Arjuna.
STIH 35: O Pṛthin sine, odlučnost kojom osoba ne može nadići san, strah, jadikovanje, mrzovolju i iluziju – takva neinteligentna odlučnost u guṇi je tame.
STIH 36: O najbolji od Bhārata, sada ću ti opisati tri vrste sreće u kojoj uvjetovana duša uživa i zahvaljujući kojoj ponekad okončava svu svoju nesreću. Molim te, počuj.
STIH 37: Sreća koja na početku može izgledati kao otrov, ali je na kraju kao nektar i koja budi u osobi svijest o samospoznaji smatra se srećom u guṇi vrline.
STIH 38: Sreća koja nastaje iz dodira osjetila s njihovim predmetima i koja na početku izgleda kao nektar, ali je na kraju kao otrov, smatra se srećom u guṇi strasti.
STIH 39: Za sreću koja je slijepa za samospoznaju, koja je od početka do kraja iluzorna i koja nastaje iz spavanja, lijenosti i iluzije, kaže se da ima prirodu neznanja.
STIH 40: Ni ovdje ni među polubogovima u višim planetarnim sustavima ne postoji biće koje je oslobođeno ove tri guṇe materijalne prirode.
STIH 41: Brāhmaṇe, kṣatriye, vaiśye i śūdre razlikuju se po odlikama rođenim iz njihove vlastite prirode pod utjecajem materijalnih guṇa, o pokoritelju neprijatelja.
STIH 42: Smirenost, samoovladanost, strogost, čistoća, snošljivost, poštenje, znanje, mudrost i pobožnost prirodne su osobine koje u svom djelovanju očituje brāhmaṇa.
STIH 43: Junaštvo, snaga, odlučnost, snalažljivost, hrabrost u bici, velikodušnost i vladarska moć prirodne su osobine koje u svom djelovanju očituje kṣatriya.
STIH 44: Zemljoradnja, zaštita krava i trgovina prirodne su djelatnosti vaiśya, a rad i služenje drugih, djelatnosti śūdra.
STIH 45: Obavljanjem svoje dužnosti svaki čovjek može postati savršen. Sada, molim te, počuj kako to može učiniti.
STIH 46: Obožavanjem Gospodina, koji je izvor svih živih bića i koji je sveprožimajući, čovjek može dostići savršenstvo obavljajući vlastite dužnosti.
STIH 47: Bolje je baviti se vlastitim zanimanjem, čak i nesavršeno, nego prihvatiti tuđe zanimanje i baviti se njime savršeno. Dužnosti propisane u skladu s prirodom pojedine osobe nikada ne povlače za sobom grešne posljedice.
STIH 48: Svaki je napor prekriven nekom vrstom nedostatka, kao što je vatra prekrivena dimom. Čovjek, stoga, ne bi trebao ostaviti djelatnost rođenu iz njegove prirode, o Kuntīn sine, čak i ako je puna nedostataka.
STIH 49: Samoovladana osoba, koja nije vezana i koja se ne obazire na materijalne užitke, može odricanjem dostići najsavršeniji stadij oslobođenja od posljedica.
STIH 50: O Kuntīn sine, počuj kako onaj tko je dostigao to savršenstvo može dostići vrhovnu razinu savršenstva, Brahman, razinu najvišeg znanja, djelujući na način koji ću ti sada sažeto opisati.
STIHOVI 51-53: Osoba koja se pročistila svojom inteligencijom, koja odlučno vlada umom i odriče se predmeta osjetilnog zadovoljstva, oslobođena vezanosti i mržnje, koja živi na osami, jede malo, vlada svojim tijelom, umom i govorom, koja je uvijek u transu i koja nije vezana, oslobođena lažnog ega, lažne snage, lažnog ponosa, požude, srdžbe i lažne posesivnosti, koja ne prihvaća materijalne stvari i koja je smirena – takva osoba sigurno biva uzdignuta na razinu samospoznaje.
STIH 54: Onaj tko je tako transcendentalno utemeljen odmah spoznaje Vrhovni Brahman i postaje potpuno radostan. Nikada ne jadikuje niti za ičim žudi. Jednako se ophodi prema svakom živom biću. U takvom stanju dostiže čisto predano služenje Mene.
STIH 55: Osoba Me može spoznati kao Svevišnju Božansku Osobu samo predanim služenjem. Kad zahvaljujući takvoj predanosti postane potpuno svjesna Mene, može ući u Božje carstvo.
STIH 56: Premda Moj čisti bhakta vrši sve vrste djelatnosti pod Mojom zaštitom, Mojom milošću dostiže vječno i neuništivo prebivalište.
STIH 57: U svim djelatnostima samo ovisi o Meni i uvijek djeluj pod Mojom zaštitom. Tako predano služeći budi potpuno svjestan Mene.
STIH 58: Ako postaneš svjestan Mene, Mojom ćeš milošću nadići sve zapreke uvjetovanog života. Međutim, ako ne budeš djelovao u takvoj svjesnosti, već pod utjecajem lažnoga ega, ne slušajući Moje riječi, bit ćeš izgubljen.
STIH 59: Ako ne izvršiš Moju naredbu i ne boriš se, tvoje će djelatnosti biti pogrešno usmjerene. Zbog tvoje prirode, bit ćeš prisiljen sudjelovati u ratu.
STIH 60: O Kuntīn sine, pod utjecajem iluzije sada odbijaš izvršiti Moju naredbu, ali ćeš djelovati na isti način, prisiljen svojom prirodom.
STIH 61: Svevišnji se Gospodin nalazi u svačijem srcu, o Arjuna, i upravlja lutanjima svih živih bića, koja su smještena u stroju načinjenom od materijalne energije.
STIH 62: O potomče Bharate, predaj Mu se potpuno. Njegovom ćeš milošću dostići transcendentalni mir i vrhovno vječno prebivalište.
STIH 63: Tako sam ti objasnio još povjerljivije znanje. Dobro razmisli o tome i zatim postupi po svojoj volji.
STIH 64: Budući da si Moj veoma dragi prijatelj, prenijet ću ti najpovjerljivije znanje, Moju najvišu uputu. Saslušaj Me, jer govorim za tvoje dobro.
STIH 65: Uvijek misli na Mene, postani Moj bhakta, obožavaj Me i odavaj Mi poštovanje. Tako ćeš sigurno doći k Meni. To ti obećavam, jer si Moj veoma dragi prijatelj.
STIH 66: Ostavi sve vrste religija i samo se predaj Meni. Oslobodit ću te svih grešnih posljedica. Ne boj se.
STIH 67: Ovo povjerljivo znanje nikada ne bi trebao objašnjavati onima koji ne vrše strogosti, koji nisu predani niti zaokupljeni predanim služenjem i koji Mi zavide.
STIH 68: Onaj tko objašnjava ovu uzvišenu tajnu bhaktama sigurno će dostići čisto predano služenje i na kraju doći k Meni.
STIH 69: Nema sluge na ovom svijetu koji Mi je draži od njega, niti će Mi ikada itko biti draži.
STIH 70: Izjavljujem da Me onaj tko proučava ovaj naš sveti razgovor obožava svojom inteligencijom.
STIH 71: Onaj tko sluša s vjerom, bez zavisti, oslobodit će se grešnih posljedica i dostići povoljne planete na kojima žive pobožni.
STIH 72: O Pṛthin sine, o osvojitelju bogatstva, jesi li pozorno saslušao Moje riječi? Jesu li sada tvoje neznanje i iluzija raspršeni?
STIH 73: Arjuna reče: Dragi moj Kṛṣṇa, o nepogrešivi, moja je iluzija sada nestala. Tvojom milošću vratilo mi se pamćenje. Sada sam nepokolebljiv i oslobođen sumnje, spreman da postupim po Tvojim uputama.
STIH 74: Sañjaya reče: Tako sam čuo razgovor dvije velike duše, Kṛṣṇe i Arjune. Ta je poruka tako divna da mi se koža ježi.
STIH 75: Vyāsinom milošću čuo sam ovaj najpovjerljiviji razgovor neposredno od gospodara sveg misticizma, Kṛṣṇe, koji je osobno govorio Arjuni.
STIH 76: O kralju, dok se prisjećam ovoga divnog, svetog razgovora između Kṛṣṇe i Arjune, osjećam zadovoljstvo i ushićenje u svakom trenutku.
STIH 77: O kralju, sjećajući se predivnog lika Gospodina Kṛṣṇe, osjećam sve veće divljenje i iznova i iznova se radujem.
STIH 78: Gdje god je prisutan Kṛṣṇa, gospodar svih mistika, i Arjuna, vrhunski strijelac, tu je prisutno obilje, pobjeda, izuzetna moć i ćudorednost. To je moje mišljenje.