Bg. 18.51-53
Devanagari
बुद्ध्या विशुद्धया युक्तो धृत्यात्मानं नियम्य च ।
शब्दादीन्विषयांस्त्यक्त्वा रागद्वेषौ व्युदस्य च ॥ ५१ ॥
विविक्तसेवी लघ्वाशी यतवाक्कायमानस: ।
ध्यानयोगपरो नित्यं वैराग्यं समुपाश्रित: ॥ ५२ ॥
अहङ्कारं बलं दर्पं कामं क्रोधं परिग्रहम् ।
विमुच्य निर्मम: शान्तो ब्रह्मभूयाय कल्पते ॥ ५३ ॥
शब्दादीन्विषयांस्त्यक्त्वा रागद्वेषौ व्युदस्य च ॥ ५१ ॥
विविक्तसेवी लघ्वाशी यतवाक्कायमानस: ।
ध्यानयोगपरो नित्यं वैराग्यं समुपाश्रित: ॥ ५२ ॥
अहङ्कारं बलं दर्पं कामं क्रोधं परिग्रहम् ।
विमुच्य निर्मम: शान्तो ब्रह्मभूयाय कल्पते ॥ ५३ ॥
Verse text
buddhyā viśuddhayā yukto
dhṛtyātmānaṁ niyamya ca
śabdādīn viṣayāṁs tyaktvā
rāga-dveṣau vyudasya ca
dhṛtyātmānaṁ niyamya ca
śabdādīn viṣayāṁs tyaktvā
rāga-dveṣau vyudasya ca
vivikta-sevī laghv-āśī
yata-vāk-kāya-mānasaḥ
dhyāna-yoga-paro nityaṁ
vairāgyaṁ samupāśritaḥ
yata-vāk-kāya-mānasaḥ
dhyāna-yoga-paro nityaṁ
vairāgyaṁ samupāśritaḥ
ahaṅkāraṁ balaṁ darpaṁ
kāmaṁ krodhaṁ parigraham
vimucya nirmamaḥ śānto
brahma-bhūyāya kalpate
kāmaṁ krodhaṁ parigraham
vimucya nirmamaḥ śānto
brahma-bhūyāya kalpate
Synonyms
buddhyā — inteligencijom; viśuddhayā — potpuno pročišćena; yuktaḥ — zaokupljena; dhṛtyā — odlučnošću; ātmānam — jastvo; niyamya — regulirajući; ca — također; śabda-ādīn — poput zvuka; viṣayān — predmeta osjetila; tyaktvā — odričući se; rāga — vezanost; dveṣau — i mržnju; vyudasya — ostavljajući po strani; ca — također; vivikta-sevī — živeći na osami; laghu-āśī — jedući malo; yata — ovladavši; vāk — govorom; kāya — tijelom; mānasaḥ — i umom; dhyāna-yoga-paraḥ — obuzeta transom; nityam — dvadeset četiri sata na dan; vairāgyam — odvojenosti; samupāśritaḥ — prihvativši okrilje; ahaṅkāram — lažnog ega; balam — lažne snage; darpam — lažnog ponosa; kāmam — požude; krodham — srdžbe; parigraham — i prihvaćanja materijalnih stvari; vimucya — izbavljena od; nirmamaḥ — bez osjećaja vlasništva; śāntaḥ — smirena; brahma-bhūyāya — za samospoznaju; kalpate — kvalificirana.
Translation
Osoba koja se pročistila svojom inteligencijom, koja odlučno vlada umom i odriče se predmeta osjetilnog zadovoljstva, oslobođena vezanosti i mržnje, koja živi na osami, jede malo, vlada svojim tijelom, umom i govorom, koja je uvijek u transu i koja nije vezana, oslobođena lažnog ega, lažne snage, lažnog ponosa, požude, srdžbe i lažne posesivnosti, koja ne prihvaća materijalne stvari i koja je smirena – takva osoba sigurno biva uzdignuta na razinu samospoznaje.
Smisao
SMISAO: Onaj tko se inteligencijom pročistio održava sebe u guṇi vrline. Tako vlada umom i uvijek ostaje u transu. Nije vezan za predmete osjetilnog zadovoljstva i djeluje bez vezanosti i mržnje. Takva nevezana osoba prirodno voli život na osami, ne jede više nego što je potrebno i vlada djelatnostima svoga tijela i uma. Nema lažni ego, jer ne misli da je tijelo, niti se želi udebljati i postati snažna, prihvaćanjem brojnih materijalnih stvari. Budući da nema tjelesno shvaćanje života, nije lažno ponosna. Zadovoljna je svime što joj se milošću Gospodina ponudi i nikada se ne ljuti u odsutnosti osjetilnog zadovoljstva, niti se trudi da stekne predmete osjetila. Tako, kad se potpuno oslobodi lažnoga ega, gubi vezanost za sve materijalne stvari. To je razina samospoznaje Brahmana, zvana brahma-bhūta. Onaj tko se oslobodio materijalnog shvaćanja života postaje smiren i ne može biti uznemiren. To je opisano u Bhagavad-gīti (2.70):
āpūryamāṇam acala-pratiṣṭhaṁ
samudram āpaḥ praviśanti yadvat
tadvat kāmā yaṁ praviśanti sarve
sa śāntim āpnoti na kāma-kāmī
samudram āpaḥ praviśanti yadvat
tadvat kāmā yaṁ praviśanti sarve
sa śāntim āpnoti na kāma-kāmī
„Želje dolaze kao što se rijeke ulijevaju u ocean, koji se uvijek puni vodom, ali ostaje miran. Samo onaj tko nije uznemiren neprestanim tijekom želja može dostići mir, a ne onaj tko nastoji zadovoljiti takve želje."