Skip to main content

TEXT 34

STIH 34

Texto

Tekst

cañcalaṁ hi manaḥ kṛṣṇa
pramāthi balavad dṛḍham
tasyāhaṁ nigrahaṁ manye
vāyor iva su-duṣkaram
cañcalaṁ hi manaḥ kṛṣṇa
pramāthi balavad dṛḍham
tasyāhaṁ nigrahaṁ manye
vāyor iva su-duṣkaram

Palabra por palabra

Synonyms

cañcalam — vacilante; hi — ciertamente; manaḥ — mente; kṛṣṇa — ¡oh, Kṛṣṇa!; pramāthi — agitadora; bala-vat — fuerte; dṛḍham — obstinada; tasya — su; aham — yo; nigraham — sometiendo; manye — pienso; vāyoḥ — del viento; iva — como; su-duṣkaram — difícil.

cañcalam – treperav; hi – zacijelo; manaḥ – um; kṛṣṇa – o Kṛṣṇa; pramāthi – uznemirujući; bala-vat – snažan; dṛḍham – tvrdoglav; tasya – njega; aham – ja; nigraham – obuzdati; manye – mislim; vāyoḥ – vjetar; iva – kao; su-duṣkaram – teško.

Traducción

Translation

La mente es inquieta, turbulenta, obstinada y muy fuerte, ¡oh, Kṛṣṇa!, y someterla, creo yo, es más difícil que controlar el viento.

Um je nemiran, buntovan, tvrdoglav i veoma snažan. O Kṛṣṇa, mislim da je teže obuzdati um nego obuzdati vjetar.

Significado

Purport

La mente es tan fuerte y obstinada, que a veces domina la inteligencia, aunque se supone que la mente debe estar subordinada a la inteligencia. Para un hombre que se encuentra en el mundo práctico y que tiene que luchar contra muchísimos elementos contrarios, es sin duda muy difícil controlar la mente. Puede que de un modo artificial uno establezca un equilibrio mental tanto con el amigo como con el enemigo, pero en fin de cuentas ningún hombre mundano puede hacerlo, ya que eso es más difícil que controlar la furia del viento. En las Escrituras védicas (Kaṭha Upaniṣad 1.3.3–4) se dice:

SMISAO: Um je toliko snažan i tvrdoglav da ponekad nadjačava inteligenciju, iako bi joj se trebao pokoravati. Čovjek koji se svakodnevno mora boriti s toliko mnogo zapreka teško može vladati umom. Može umjetno uspostaviti umnu ravnotežu i biti jednak prema prijateljima i neprijateljima, ali u krajnjoj liniji nijedna svjetovna osoba to ne može učiniti, jer je teže obuzdati um nego obuzdati bijesni vjetar. U vedskoj književnosti (Kaṭha Upaniṣada 1.3.3–4) rečeno je:

ātmānaṁ rathinaṁ viddhi
śarīraṁ ratham eva ca
buddhiṁ tu sārathiṁ viddhi
manaḥ pragraham eva ca
ātmānaṁ rathinaṁ viddhi
śarīraṁ ratham eva ca
buddhiṁ tu sārathiṁ viddhi
manaḥ pragraham eva ca
indriyāṇi hayān āhur
viṣayāṁs teṣu gocarān
ātmendriya-mano-yuktaṁ
bhoktety āhur manīṣiṇaḥ
indriyāṇi hayān āhur
viṣayāṁs teṣu gocarān
ātmendriya-mano-yuktaṁ
bhoktety āhur manīṣiṇaḥ

«El individuo es el pasajero que va en el coche del cuerpo material, y la inteligencia es el conductor. La mente es el instrumento con el que se conduce, y los sentidos son los caballos. Por lo tanto, el yo es el que disfruta o sufre en compañía de la mente y los sentidos. Así lo entienden los grandes pensadores». Se supone que la inteligencia debe dirigir a la mente, pero la mente es tan fuerte y obstinada que a menudo domina la inteligencia de uno, tal como una infección muy aguda puede superar la eficacia de la medicina. Ese elemento tan fuerte que es la mente, se supone que se controla mediante la práctica del yoga, pero ese método nunca es práctico para una persona del mundo, como lo era Arjuna. Y, ¿qué podemos decir del hombre moderno? El símil que se usa aquí es idóneo: uno no puede capturar una ráfaga de viento. Y aún es más difícil capturar la mente turbulenta. La manera más sencilla de controlar la mente, según lo sugirió el Señor Caitanya, la constituye el canto de «Hare Kṛṣṇa» con toda humildad, el gran mantra de la liberación. El método que se prescribe es sa vai manaḥ kṛṣṇa-padāravindayoḥ: uno debe ocupar la mente en Kṛṣṇa por completo. Solo entonces dejarán de haber más ocupaciones que agiten la mente.

„Duša je putnik u kolima materijalnog tijela, a inteligencija je vozač. Osjetila su konji, a um uzde. Tako duša uživa ili pati u društvu uma i osjetila. Veliki mislioci to shvaćaju." Um bi trebao slijediti upute inteligencije, ali je toliko snažan i tvrdoglav da često nadjača čak i inteligenciju, kao što jaka zaraza može nadjačati djelovanje lijeka. Takav snažan um treba se obuzdati primjenom yoge, ali takav proces nikada nije praktičan za svjetovnu osobu poput Arjune, a da ne govorimo o suvremenu čovjeku. Ovdje je navedena lijepa usporedba: čovjek ne može obuzdati vjetar. Obuzdati buntovan um još je teže. Gospodin Caitanya je preporučio ponizno pjevanje i mantranje Hare Kṛṣṇa mantre, velike mantre za dostizanje oslobođenja, kao najlakši proces ovladavanja umom. Propisani proces sastoji se od potpunog usredotočavanja uma na Kṛṣṇu – sa vai manaḥ kṛṣṇa-padāravindayoḥ. Samo ga tada ništa više neće uznemiravati.