VERŠ 34
STIH 34
Verš
Tekst
pramāthi balavad dṛḍham
tasyāhaṁ nigrahaṁ manye
vāyor iva su-duṣkaram
pramāthi balavad dṛḍham
tasyāhaṁ nigrahaṁ manye
vāyor iva su-duṣkaram
Synonyma
Synonyms
cañcalam — vrtkavá; hi — určite; manaḥ — myseľ; kṛṣṇa — ó, Kṛṣṇa; pramāthi — nepokojná; bala-vat — silná; dṛḍham — spurná; tasya — ju; aham — ja; nigraham — skrotiť; manye — myslím si; vāyoḥ — vietor; iva — ako; su-duṣkaram — ťažké.
cañcalam – treperav; hi – zacijelo; manaḥ – um; kṛṣṇa – o Kṛṣṇa; pramāthi – uznemirujući; bala-vat – snažan; dṛḍham – tvrdoglav; tasya – njega; aham – ja; nigraham – obuzdati; manye – mislim; vāyoḥ – vjetar; iva – kao; su-duṣkaram – teško.
Překlad
Translation
Ó, Kṛṣṇa, veď myseľ je nestála, búrlivá, spurná a veľmi silná. Myslím si, že skrotiť vietor je ľahšie.“
Um je nemiran, buntovan, tvrdoglav i veoma snažan. O Kṛṣṇa, mislim da je teže obuzdati um nego obuzdati vjetar.
Význam
Purport
Myseľ je taká silná a spurná, že niekedy premôže aj inteligenciu, hoci v skutočnosti je jej podriadená. Pre človeka, ktorý sa v praktickom živote stretáva s mnohými prekážkami, je určite veľmi ťažké ovládať myseľ. Môže sa pokúsiť hľadieť rovnako na priateľa i nepriateľa, no v skutočnosti žiadny materialista nedokáže uvažovať takto navždy, lebo je to ťažšie než ovládnuť búrlivý vietor. Kaṭha Upaniṣad (1.3.3-4) udáva nasledujúci príklad:
SMISAO: Um je toliko snažan i tvrdoglav da ponekad nadjačava inteligenciju, iako bi joj se trebao pokoravati. Čovjek koji se svakodnevno mora boriti s toliko mnogo zapreka teško može vladati umom. Može umjetno uspostaviti umnu ravnotežu i biti jednak prema prijateljima i neprijateljima, ali u krajnjoj liniji nijedna svjetovna osoba to ne može učiniti, jer je teže obuzdati um nego obuzdati bijesni vjetar. U vedskoj književnosti (Kaṭha Upaniṣada 1.3.3–4) rečeno je:
śarīraṁ ratham eva ca
buddhiṁ tu sārathiṁ viddhi
manaḥ pragraham eva ca
śarīraṁ ratham eva ca
buddhiṁ tu sārathiṁ viddhi
manaḥ pragraham eva ca
viṣayāṁs teṣu gocarān
ātmendriya-mano-yuktaṁ
bhoktety āhur manīṣiṇaḥ
viṣayāṁs teṣu gocarān
ātmendriya-mano-yuktaṁ
bhoktety āhur manīṣiṇaḥ
„Duša je cestujúcim v koči hmotného tela a inteligencia je kočišom. Myseľ predstavuje opraty a zmysly sú kone. Duša sa teda raduje alebo trápi v styku s mysľou a zmyslami. Takto to vidia veľkí myslitelia.“
Inteligencia má viesť myseľ, ale myseľ je niekedy taká silná a spurná, že inteligenciu často premôže, tak ako môže infekcia premôcť účinky lieku. Takúto silnú myseľ možno ovládnuť iba pomocou yogy, ktorá však bola pre svetského človeka ako Arjuna nepraktická, o dnešnom modernom človeku ani nehovoriac. Príklad, ktorý tu Arjuna použil, je naozaj výstižný: nikto nemôže rozkázať vetru. A ešte ťažšie je ovládnuť búrlivú myseľ. Najľahší spôsob ovládnutia mysle odporúča Śrī Caitanya Mahāprabhu: pokorne spievať alebo prednášať “Hare Kṛṣṇa“, veľkú oslobodzujúcu mantru. Sa vai manaḥ kṛṣṇa-padāravindayoḥ: „Človek musí svoju myseľ plne sústrediť na Kṛṣṇu. Jedine tak sa dá ovládnuť myseľ.“
„Duša je putnik u kolima materijalnog tijela, a inteligencija je vozač. Osjetila su konji, a um uzde. Tako duša uživa ili pati u društvu uma i osjetila. Veliki mislioci to shvaćaju." Um bi trebao slijediti upute inteligencije, ali je toliko snažan i tvrdoglav da često nadjača čak i inteligenciju, kao što jaka zaraza može nadjačati djelovanje lijeka. Takav snažan um treba se obuzdati primjenom yoge, ali takav proces nikada nije praktičan za svjetovnu osobu poput Arjune, a da ne govorimo o suvremenu čovjeku. Ovdje je navedena lijepa usporedba: čovjek ne može obuzdati vjetar. Obuzdati buntovan um još je teže. Gospodin Caitanya je preporučio ponizno pjevanje i mantranje Hare Kṛṣṇa mantre, velike mantre za dostizanje oslobođenja, kao najlakši proces ovladavanja umom. Propisani proces sastoji se od potpunog usredotočavanja uma na Kṛṣṇu – sa vai manaḥ kṛṣṇa-padāravindayoḥ. Samo ga tada ništa više neće uznemiravati.