Default ViewAdvanced
Dual Language
Devanagari
Verse Text
Synonyms
Translation
Smisao

ČETRNAESTO POGLAVLJE

Tri guṇe materijalne prirode

श्रीभगवानुवाच
परं भूय: प्रवक्ष्यामि ज्ञानानां ज्ञानमुत्तमम् । ‍‍ ॥
यज्ज्ञात्वा मुनय: सर्वे परां सिद्धिमितो गता: ॥ १ ॥
śrī-bhagavān uvāca
paraṁ bhūyaḥ pravakṣyāmi
jñānānāṁ jñānam uttamam
yaj jñātvā munayaḥ sarve
parāṁ siddhim ito gatāḥ

Synonyms

śrī-bhagavān uvācaSvevišnja Božanska Osoba reče; paramtranscendentalnom; bhūyaḥponovno; pravakṣyāmigovorit ću; jñānānāmod sveg znanja; jñānamznanje; uttamamnajviše; yatkoje; jñātvāstekavši; munayaḥmudraci; sarvesvi; parāmtranscendentalno; siddhimsavršenstvo; itaḥovoga svijeta; gatāḥdostigli.

Translation

Svevišnja Božanska Osoba reče: Ponovno ću ti objasniti ovu najvišu mudrost, višu od sveg znanja. Stekavši to znanje, svi su mudraci dostigli najviše savršenstvo.

Smisao

SMISAO: Od sedmoga do kraja dvanaestoga poglavlja Śrī Kṛṣṇa potanko opisuje Apsolutnu Istinu, Svevišnju Božansku Osobu. Gospodin sada nastavlja poučavati Arjunu. Ako netko shvati ovo poglavlje procesom filozofske spekulacije, doći će do razumijevanja predanog služenja. U trinaestom je poglavlju bilo objašnjeno da se osoba koja ponizno njeguje znanje može osloboditi materijalne zapletenosti. Također je bilo objašnjeno da je zapletenost živog bića u materijalnom svijetu uzrokovana dodirom s guṇama prirode. U ovom poglavlju Vrhovna Osoba objašnjava što su guṇe prirode, kako djeluju, kako vezuju i kako donose oslobođenje. Svevišnji Gospodin izjavljuje da je znanje objašnjeno u ovom poglavlju više od znanja do sada izloženog u prethodnim poglavljima. Spoznavši ovo znanje, veliki su mudraci dostigli savršenstvo i bili preneseni u duhovni svijet. Gospodin sada objašnjava isto znanje na bolji način. Ovo je znanje uzvišenije od svih do sada opisanih procesa stjecanja znanja. Zahvaljujući njemu, mnogi su dostigli savršenstvo. Zato se smatra da će onaj tko shvati ovo poglavlje dostići savršenstvo.
इदं ज्ञानमुपाश्रित्य मम साधर्म्यमागता: ।
सर्गेऽपि नोपजायन्ते प्रलये न व्यथन्ति च ॥ २ ॥
idaṁ jñānam upāśritya
mama sādharmyam āgatāḥ
sarge ’pi nopajāyante
pralaye na vyathanti ca

Synonyms

idamovog; jñānamznanja; upāśrityaprihvaćajući okrilje; mamaMoju; sādharmyamistu prirodu; āgatāḥdostigavši; sarge apičak ni prilikom stvaranja; nanikada; upajāyanterađaju se; pralayetijekom uništenja; naniti; vyathantiuznemireni su; catakođer.

Translation

Prihvativši okrilje toga znanja osoba može dostići transcendentalnu prirodu poput Moje. Tako utemeljena, ne rađa se u vrijeme stvaranja niti biva uznemirena u vrijeme uništenja.

Smisao

SMISAO: Stekavši savršeno transcendentalno znanje osoba postaje kvalitativno jednaka Svevišnjoj Božanskoj Osobi i oslobađa se uzastopna rađanja i umiranja. Međutim, ne gubi prirodu individualne duše. Iz vedske književnosti saznajemo da oslobođene duše koje su dostigle transcendentalne planete duhovnog neba uvijek misle na lotosolika stopala Svevišnjeg Gospodina, transcendentalno Ga služeći s ljubavlju. Tako čak ni nakon oslobođenja bhakte ne gube svoju osobnost.
Znanje koje stječemo u materijalnom svijetu obično je okaljano guṇama materijalne prirode. Znanje koje nije okaljano guṇama prirode naziva se transcendentalnim znanjem. Čim se netko utemelji u transcendentalnom znanju, dostiže razinu Vrhovne Osobe. Oni koji nemaju znanje o duhovnom nebu misle da nakon oslobođenja od materijalnih djelatnosti materijalnog oblika duhovni identitet postaje bezobličan, bez ikakve raznolikosti. No kao što u ovom svijetu postoji materijalna raznolikost, tako i u duhovnom svijetu postoji raznolikost. Oni koji to ne znaju misle da je duhovno postojanje suprotnost materijalnoj raznolikosti, ali na duhovnom nebu osoba dostiže duhovni oblik. Na duhovnom nebu postoje duhovne djelatnosti, a duhovno se stanje naziva životom predanosti. Rečeno je da je to ozračje neokaljano i da je u njemu živo biće iste prirode kao Svevišnji Gospodin. Da bismo stekli takvo znanje, moramo razviti sve duhovne odlike. Onaj tko razvije duhovne odlike nije uznemiren ni stvaranjem ni uništenjem materijalnog svijeta.
मम योनिर्महद्‍ब्रह्म तस्मिन्गर्भं दधाम्यहम् ।
सम्भव: सर्वभूतानां ततो भवति भारत ॥ ३ ॥
mama yonir mahad brahma
tasmin garbhaṁ dadhāmy aham
sambhavaḥ sarva-bhūtānāṁ
tato bhavati bhārata

Synonyms

mamaMoje; yoniḥizvor rođenja; mahatsveukupno materijalno postojanje; brahmavrhovno; tasminu njemu; garbhambremenitost; dadhāmistvaram; ahamJa; sambhavaḥmoguće; sarva-bhūtānāmsvih živih bića; tataḥzatim; bhavatipostaje; bhāratao Bharatin sine.

Translation

Sveukupna materijalna tvar, zvana Brahman, izvor je rođenja. Ja oplođavam taj Brahman, omogućujući rađanje svih živih bića, o sine Bharate.

Smisao

SMISAO: Spoj kṣetre i kṣetra-jñe, tijela i duhovne duše, uzrokuje sva zbivanja. To je objašnjenje svijeta. Taj spoj materijalne prirode i živoga bića omogućuje Vrhovni Bog osobno. Mahat-tattva je cjelokupni uzrok cjelokupnog kozmičkog očitovanja. Taj materijalni uzrok, koji sadrži tri guṇe prirode, ponekad se naziva Brahman. Vrhovna Osoba oplođava mahat-tattvu i tako omogućuje nastanak bezbrojnih svemira. Sveukupna materijalna tvar, mahat-tattva, opisana je u vedskoj književnosti kao Brahman (Muṇḍaka Upaniṣada 1.1.9): tasmād etad brahma nāma-rūpam annaṁ ca jāyate. Vrhovna Osoba oplođava Brahman sjemenom živih bića. Dvadeset četiri elementa – počev od zemlje, vode, vatre i zraka – predstavljaju materijalnu energiju i tvore mahad brahmu ili veliki Brahman, materijalnu prirodu. Kao što je bilo objašnjeno u sedmom poglavlju, osim nje postoji druga, viša priroda – živo biće. Po volji Svevišnje Božanske Osobe viša priroda dolazi u dodir s materijalnom prirodom, koja potom rađa sva živa bića.
Škorpion polaže jaja na gomilu riže i katkada se kaže da se škorpion rađa iz riže, ali riža nije uzrok škorpiona. Ustvari, jaja je položila majka. Slično tome, materijalna priroda nije uzrok rođenja živih bića. Sjeme daje Svevišnja Božanska Osoba. Živa se bića samo naizgled pojavljuju kao tvorevine materijalne prirode. Tako svako živo biće, ovisno o djelima koja je činilo u prošlosti, ima drugačije tijelo, koje stvara materijalna priroda, kako bi moglo uživati i ispaštati posljedice svojih prošlih djela. Gospodin je uzrok svih očitovanja živih bića u materijalnom svijetu.
सर्वयोनिषु कौन्तेय मूर्तय: सम्भवन्ति या: ।
तासां ब्रह्म महद्योनिरहं बीजप्रद: पिता ॥ ४ ॥
sarva-yoniṣu kaunteya
mūrtayaḥ sambhavanti yāḥ
tāsāṁ brahma mahad yonir
ahaṁ bīja-pradaḥ pitā

Synonyms

sarva-yoniṣusvim vrstama života; kaunteyao Kuntīn sine; mūrtayaḥoblicima; sambhavantipojavljuju se; yāḥkoja; tāsāmsvih njih; brahmanajviši; mahat yoniḥizvor rođenja u materijalnoj prirodi; ahamJa; bīja-pradaḥkoji daje sjeme; pitāotac.

Translation

O Kuntīn sine, trebaš shvatiti da sve vrste života nastaju rađanjem u materijalnoj prirodi i da sam Ja otac koji daje sjeme.

Smisao

SMISAO: U ovom je stihu jasno rečeno da je Svevišnja Božanska Osoba Kṛṣṇa izvorni otac svih živih bića. Živa su bića spojevi materijalne i duhovne prirode. Takva se živa bića mogu vidjeti ne samo na ovom planetu, već i na svim drugim planetima, čak i na najvišem, na kojem prebiva Brahmā. Živih bića ima svuda; ima ih u zemlji, u vodi, čak i u vatri. Sva ta bića pojavljuju se zahvaljujući majci, materijalnoj prirodi, i Kṛṣṇinom procesu davanja sjemena. To znači da je materijalna priroda prožeta živim bićima, koja u vrijeme stvaranja izlaze u raznim oblicima, ovisno o djelima koja su počinila u prošlosti.
सत्त्वं रजस्तम इति गुणा: प्रकृतिसम्भवा: ।
निबध्‍नन्ति महाबाहो देहे देहिनमव्ययम् ॥ ५ ॥
sattvaṁ rajas tama iti
guṇāḥ prakṛti-sambhavāḥ
nibadhnanti mahā-bāho
dehe dehinam avyayam

Synonyms

sattvamguṇa vrline; rajaḥguṇa strasti; tamaḥguṇa neznanja; ititako; guṇāḥodlike; prakṛtimaterijalne prirode; sambhavāḥproizvod; nibadhnantiuvjetuju; mahā-bāhoo Arjuna snažnih ruku; deheu ovom tijelu; dehinamživo biće; avyayamvječno.

Translation

Materijalna se priroda sastoji od tri guṇe – vrline, strasti i neznanja. Kad vječno živo biće dođe u dodir s prirodom, o Arjuna snažnih ruku, te ga guṇe uvjetuju.

Smisao

SMISAO: Zbog svoje transcendentalne prirode živo biće nema nikakve veze s materijalnom prirodom. Unatoč tome, djeluje pod utjecajem triju guṇa materijalne prirode, jer je postalo uvjetovano materijalnim svijetom. Živa bića dobivaju različite vrste tijela, pod utjecajem različitih odlika prirode, i zato bivaju potaknuta da djeluju u skladu s tom prirodom. To je uzrok raznih vrsta sreće i nesreće.
तत्र सत्त्वं निर्मलत्वात्प्रकाशकमनामयम् ।
सुखसङ्गेन बध्‍नाति ज्ञानसङ्गेन चानघ ॥ ६ ॥
tatra sattvaṁ nirmalatvāt
prakāśakam anāmayam
sukha-saṅgena badhnāti
jñāna-saṅgena cānagha

Synonyms

tatratamo; sattvamguṇa vrline; nirmalatvātnajčistija u materijalnom svijetu; prakāśakamprosvjetljujuća; anāmayambez grešnih posljedica; sukhasrećom; saṅgenadodir; badhnātiuvjetuje; jñānaznanjem; saṅgenadodir; catakođer; anaghao bezgrešni.

Translation

O bezgrešni, guṇa je vrline čistija od drugih guṇa i zato prosvjetljuje živo biće i oslobađa ga svih grešnih posljedica. Osobe pod utjecajem te guṇe bivaju uvjetovane osjećajem sreće i znanja.

Smisao

SMISAO: Postoje razne vrste živih bića uvjetovanih materijalnom prirodom. Jedno je sretno, drugo vrlo aktivno, a treće bespomoćno. Sve te vrste psiholoških pojava uzroci su uvjetovanog stanja bića u prirodi. U ovom dijelu Bhagavad-gīte objašnjava se kako su živa bića uvjetovana na različit način. Prvo se razmatra guṇa vrline. Razvijanjem guṇe vrline u materijalnom svijetu živo biće postaje mudrije od živih bića koja su uvjetovana drugim guṇama. Čovjek u guṇi vrline nije vrlo uznemiren materijalnim bijedama i napreduje u materijalnom znanju. Tipičan je primjer brāhmaṇa, jer se smatra da je brāhmaṇa u guṇi vrline. Njegov osjećaj sreće rezultat je razumijevanja da se u guṇi vrline manje-više oslobađa grešnih posljedica. Ustvari, u vedskoj je književnosti rečeno da guṇa vrline donosi veće znanje i veći osjećaj sreće.
Problem je da živo biće u guṇi vrline postaje uvjetovano osjećajem napredovanja u znanju i mišljenjem da je bolje od drugih. Na taj način biva uvjetovano. Najbolji su primjer znanstvenici i filozofi. I jedni i drugi vrlo su ponosni na svoje znanje. Budući da obično poboljšavaju svoje životne okolnosti, osjećaju izvjesnu materijalnu sreću. Taj osjećaj veće sreće u uvjetovanom životu vezuje ih za guṇu vrline. Zbog toga osjećaju privlačnost prema djelovanju u guṇi vrline i sve dok osjećaju takvu privlačnost, moraju prihvatiti neku vrstu tijela pod utjecajem guṇa prirode. Tako nemaju izgleda za oslobođenje ili odlazak u duhovni svijet. Čovjek može iznova i iznova biti filozof, znanstvenik ili pjesnik i iznova i iznova se zapletati u bijede rađanja i umiranja, ali zbog iluzije materijalne energije smatra takav život ugodnim.
रजो रागात्मकं विद्धि तृष्णासङ्गसमुद्भ‍वम् ।
तन्निबध्‍नाति कौन्तेय कर्मसङ्गेन देहिनम् ॥ ७ ॥
rajo rāgātmakaṁ viddhi
tṛṣṇā-saṅga-samudbhavam
tan nibadhnāti kaunteya
karma-saṅgena dehinam

Synonyms

rajaḥguṇa strasti; rāga-ātmakamrezultat želje ili požude; viddhiznaj; tṛṣṇāsa žudnjom; saṅgadruženjem; samudbhavamproizvod; tatona; nibadhnātivezuje; kaunteyao Kuntīn sine; karma-saṅgenazbog dodira s plodonosnim djelatnostima; dehinamutjelovljeno.

Translation

O Kuntīn sine, guṇa se strasti rađa iz neograničenih želja i žudnji i vezuje utjelovljeno živo biće za materijalno plodonosno djelovanje.

Smisao

SMISAO: Guṇa se strasti ogleda u privlačnosti između muškarca i žene. Žena privlači muškarca, a muškarac privlači ženu. To se naziva guṇom strasti. Kad se guṇa strasti poveća, razvija se žudnja za materijalnim uživanjem. Čovjek želi uživati u osjetilnom zadovoljstvu. Radi osjetilnog zadovoljstva čovjek u guṇi strasti želi ugled u društvu ili narodu i sretnu obitelj, s lijepom djecom, ženom i kućom. To su tvorevine guṇe strasti. Sve dok žudi za time, mora vrlo teško raditi. Stoga je ovdje jasno rečeno da se vezuje za plodove svojih djelatnosti i tako biva vezan. Da bi zadovoljio svoju ženu, djecu i društvo i održao ugled, mora raditi. Stoga je čitav materijalni svijet manje ili više u guṇi strasti. Suvremena se civilizacija smatra naprednom po standardu guṇe strasti. Ranije se utemeljenost u guṇi vrline smatrala naprednim stanjem. Ako osobe u guṇi vrline ne mogu biti oslobođene, što reći za osobe zapletene u guṇu strasti?
तमस्त्वज्ञानजं विद्धि मोहनं सर्वदेहिनाम् ।
प्रमादालस्यनिद्राभिस्तन्निबध्‍नाति भारत ॥ ८ ॥
tamas tv ajñāna-jaṁ viddhi
mohanaṁ sarva-dehinām
pramādālasya-nidrābhis
tan nibadhnāti bhārata

Synonyms

tamaḥguṇa neznanja; tuali; ajñāna-jamproizvod neznanja; viddhiznaj; mohanamiluzija; sarva-dehināmsvih utjelovljenih bića; pramādaludilom; ālasyanemarnošću; nidrābhiḥi spavanjem; tatona; nibadhnātivezuje; bhāratao Bharatin sine.

Translation

O Bharatin sine, znaj da guṇa tame, koja se rađa iz neznanja, obmanjuje sva utjelovljena živa bića. Posljedice utjecaja te guṇe su ludilo, nemar i spavanje, koji vezuju uvjetovanu dušu.

Smisao

SMISAO: U ovom je stihu vrlo značajna riječ tu. To znači da je guṇa neznanja svojstvena utjelovljenoj duši. Guṇa je neznanja suprotnost guṇe vrline. U guṇi vrline osoba može razvijanjem znanja shvatiti pravu prirodu pojava koje je okružuju, ali guṇa neznanja potpuna je suprotnost. Pod njezinim utjecajem svatko postaje lud, a luđak ne može shvatiti stvarnost. Umjesto da napreduje, degradira se. Definiciju guṇe neznanja nalazimo u vedskoj književnosti. Vastu-yāthātmya-jñānāvarakaṁ viparyaya-jñāna-janakaṁ tamaḥ: čovjek pod utjecajem neznanja ne može shvatiti pravu prirodu stvari. Na primjer, svatko može vidjeti da je njegov djed umro i da će prema tome i on umrijeti; čovjek je smrtan. Djeca koju začne također će umrijeti. Smrt je, stoga, sigurna. Ipak, ljudi pomamno zgrću novac i vrlo teško rade čitav dan i noć, ne mareći za vječni duh. To je ludilo. U svom ludilu opiru se napredovanju u duhovnom razumijevanju. Takvi su ljudi veoma lijeni. Kad ih pozovete u društvo duhovnih osoba radi duhovnog razumijevanja ne pokazuju veliko zanimanje. Nisu čak ni aktivni kao ljudi pod utjecajem guṇe strasti. Spavaju više nego što je potrebno i to je još jedan simptom osobe utonule u guṇu neznanja. Šest je sati spavanja dovoljno, ali čovjek u guṇi neznanja spava najmanje deset ili dvanaest sati dnevno. Takav čovjek izgleda uvijek snužden i odaje se uzimanju opojnih sredstava i spavanju. To su simptomi osobe uvjetovane guṇom neznanja.
सत्त्वं सुखे सञ्जयति रज: कर्मणि भारत ।
ज्ञानमावृत्य तु तम: प्रमादे सञ्जयत्युत ॥ ९ ॥
sattvaṁ sukhe sañjayati
rajaḥ karmaṇi bhārata
jñānam āvṛtya tu tamaḥ
pramāde sañjayaty uta

Synonyms

sattvamguṇa vrline; sukheza sreću; sañjayativezuje; rajaḥguṇa strasti; karmaṇiza plodonosno djelovanje; bhāratao Bharatin sine; jñānamznanje; āvṛtyaprekrivajući; tuali; tamaḥguṇa neznanja; pramādeza ludilo; sañjayativezuje; utarečeno je.

Translation

O Bharatin sine, guṇa vrline vezuje živo biće za sreću, strast ga vezuje za plodonosno djelovanje, a neznanje koje prekriva njegovo znanje vezuje ga za ludilo.

Smisao

SMISAO: Osoba u guṇi vrline nalazi zadovoljstvo u svom djelovanju ili intelektualnom radu, kao što filozof, znanstvenik ili prosvjetni radnik nalaze zadovoljstvo u bavljenju određenom oblasti znanja. Čovjek u guṇi strasti može se baviti plodonosnim djelatnostima. On nastoji steći što više i troši u dobre svrhe. Katkada pokušava otvoriti bolnice, daje doprinose dobrotvornim ustanovama itd. To su znaci osobe u guṇi strasti. Guṇa neznanja prekriva znanje. Djela počinjena u guṇi neznanja nisu dobra ni za počinitelja niti za bilo koga drugoga.
रजस्तमश्चाभिभूय सत्त्वं भवति भारत ।
रज: सत्त्वं तमश्चैव तम: सत्त्वं रजस्तथा ॥ १० ॥
rajas tamaś cābhibhūya
sattvaṁ bhavati bhārata
rajaḥ sattvaṁ tamaś caiva
tamaḥ sattvaṁ rajas tathā

Synonyms

rajaḥguṇu strasti; tamaḥguṇu neznanja; cai; abhibhūyanadvladava; sattvamguṇa vrline; bhavatinadvladava; bhāratao Bharatin sine; rajaḥguṇa strasti; sattvamguṇu vrline; tamaḥguṇu neznanja; cai; evatako; tamaḥguṇa neznanja; sattvamguṇu vrline; rajaḥguṇu strasti; tathātako.

Translation

O Bharatin sine, katkada guṇa vrline, postavši istaknuta, nadvladava guṇe strasti i neznanja. Katkada guṇa strasti nadvladava vrlinu i neznanje, a katkada neznanje nadvladava vrlinu i strast. Tako uvijek postoji nadmetanje za prevlašću.

Smisao

SMISAO: Kada guṇa strasti postane istaknuta, nadvladava guṇe vrline i neznanja. Kada guṇa vrline postane istaknuta, nadvladava strast i neznanje, a kad guṇa neznanja postane istaknuta, nadvladava strast i vrlinu. To se nadmetanje uvijek odvija. Stoga onaj tko iskreno želi napredovati u svjesnosti Kṛṣṇe mora nadići tri guṇe. Izraziti utjecaj neke guṇe prirode očituje se u ponašanju, djelatnostima, ishrani itd. Sve će to biti objašnjeno u idućim poglavljima. Onaj tko želi može vježbanjem razviti guṇu vrline i tako nadvladati guṇe strasti i neznanja. Isto tako može razviti guṇu strasti i nadvladati vrlinu i neznanje. Ili može razviti guṇu neznanja i nadvladati vrlinu i strast. Unatoč postojanju triju guṇa materijalne prirode, ako je odlučan, može biti blagoslovljen guṇom vrline i nadišavši guṇu vrline utemeljiti se na razini čiste vrline, zvanoj vasudeva, na kojoj može shvatiti nauk o Bogu. Po djelatnostima pojedine osobe možemo shvatiti u kojoj se guṇi prirode nalazi.
सर्वद्वारेषु देहेऽस्मिन्प्रकाश उपजायते ।
ज्ञानं यदा तदा विद्याद्विवृद्धं सत्त्वमित्युत ॥ ११ ॥
sarva-dvāreṣu dehe ’smin
prakāśa upajāyate
jñānaṁ yadā tadā vidyād
vivṛddhaṁ sattvam ity uta

Synonyms

sarva-dvāreṣuu svim dverima; dehe asminovoga tijela; prakāśaḥprosvijetljenost; upajāyaterazvija se; jñānamznanje; yadākada; tadātada; vidyātznaj; vivṛddhamprevladava; sattvamguṇa vrline; iti utatako je rečeno.

Translation

Očitovanja guṇe vrline mogu se opaziti kad su sve dveri tijela obasjane znanjem.

Smisao

SMISAO: Tijelo ima devet dveri: dva oka, dva uha, dvije nosnice, usta, spolni organ i čmar. Kad su sve dveri obasjane simptomima vrline, smatra se da je osoba razvila guṇu vrline. U guṇi vrline može vidjeti stvari na pravi način, čuti na pravi način i kušati na pravi način. Postaje čista iznutra i izvana. U svim se dverima razvijaju simptomi sreće. To je stanje vrline.
लोभ: प्रवृत्तिरारम्भ: कर्मणामशम: स्पृहा ।
रजस्येतानि जायन्ते विवृद्धे भरतर्षभ ॥ १२ ॥
lobhaḥ pravṛttir ārambhaḥ
karmaṇām aśamaḥ spṛhā
rajasy etāni jāyante
vivṛddhe bharatarṣabha

Synonyms

lobhaḥpohlepa; pravṛttiḥdjelatnost; ārambhaḥnapor; karmaṇāmu djelatnostima; aśamaḥneobuzdana; spṛhāžudnja; rajasiguṇe strasti; etānisve to; jāyanterazvija se; vivṛddhekad se previše poveća; bharata-ṛṣabhao glavni potomče Bharate.

Translation

O glavni potomče Bharate, kad se poveća guṇa strasti razvijaju se simptomi velike vezanosti, plodonosnog djelovanja, ulaganja velikog napora i neobuzdane želje i žudnje.

Smisao

SMISAO: Osoba u guṇi strasti nikada nije zadovoljna položajem koji je već stekla; uvijek žudi za boljim položajem. Ako želi sagraditi kuću, ulaže sav napor da sagradi veliku i raskošnu kuću, kao da će u njoj moći vječno stanovati. Takva osoba razvija veliku žudnju za osjetilnim zadovoljstvima. Nema kraja zadovoljavanju osjetila. Uvijek želi ostati sa svojom obitelji u svojoj kući i nastaviti s procesom zadovoljavanja osjetila. S tim ne prestaje. Smatra se da su svi ti simptomi obilježja guṇe strasti.
अप्रकाशोऽप्रवृत्तिश्च प्रमादो मोह एव च ।
तमस्येतानि जायन्ते विवृद्धे कुरुनन्दन ॥ १३ ॥
aprakāśo ’pravṛttiś ca
pramādo moha eva ca
tamasy etāni jāyante
vivṛddhe kuru-nandana

Synonyms

aprakāśaḥtama; apravṛttiḥneaktivnost; cai; pramādaḥludilo; mohaḥiluzija; evazacijelo; cai; tamasiguṇa neznanja; etānione; jāyanteočituju se; vivṛddhekad se razvije; kuru-nandanao sine Kurua.

Translation

O sine Kurua, kad se poveća guṇa neznanja, očituju se tama, pasivnost, ludilo i iluzija.

Smisao

SMISAO: Kad nema svjetlosti, znanje je odsutno. Osoba u guṇi neznanja ne djeluje u skladu s propisanim načelima. Želi djelovati hirovito, bez ikakva cilja. Iako je sposobna za rad, ne ulaže nikakav napor. To se naziva iluzijom. Premda svijest i dalje postoji, život je neaktivan. To su simptomi osobe u guṇi neznanja.
यदा सत्त्वे प्रवृद्धे तु प्रलयं याति देहभृत् ।
तदोत्तमविदां लोकानमलान्प्रतिपद्यते ॥ १४ ॥
yadā sattve pravṛddhe tu
pralayaṁ yāti deha-bhṛt
tadottama-vidāṁ lokān
amalān pratipadyate

Synonyms

yadākada; sattveguṇa vrline; pravṛddherazvijena; tuali; pralayamuništenje; yātiodlazi; deha-bhṛtutjelovljena; tadātada; uttama-vidāmvelikih mudraca; lokānplanete; amalānčiste; pratipadyatedostiže.

Translation

Onaj tko umre u guṇi vrline dostiže čiste, više planete velikih mudraca.

Smisao

SMISAO: Osoba u guṇi vrline dostiže više planetarne sustave, kao što su Brahmaloka ili Janaloka, i ondje uživa u rajskoj sreći. Riječ je amalān značajna; ona znači „oslobođen guṇa strasti i neznanja". U materijalnom svijetu postoje nečistoće, ali guṇa je vrline najčistiji oblik postojanja u materijalnom svijetu. Postoje razne vrste planeta za razne vrste živih bića. Oni koji umru u guṇi vrline uzdižu se na planete koje nastanjuju veliki mudraci i bhakte.
रजसि प्रलयं गत्वा कर्मसङ्गिषु जायते ।
तथा प्रलीनस्तमसि मूढयोनिषु जायते ॥ १५ ॥
rajasi pralayaṁ gatvā
karma-saṅgiṣu jāyate
tathā pralīnas tamasi
mūḍha-yoniṣu jāyate

Synonyms

rajasiu strasti; pralayamuništenje; gatvāstječući; karma-saṅgiṣuu društvu osoba koje se bave plodonosnim djelovanjem; jāyaterađa se; tathāslično tome; pralīnaḥkada je uništen; tamasiu neznanju; mūḍha-yoniṣuu životinjskim vrstama; jāyaterađa se.

Translation

Onaj tko umre u guṇi strasti rađa se među osobama koje se bave plodonosnim djelovanjem, a onaj tko umre u guṇi neznanja, rađa se u životinjskom carstvu.

Smisao

SMISAO: Neki ljudi imaju dojam da se duša, kad jednom dostigne razinu ljudskog života, nikada više ne degradira u niže oblike. To nije točno. Prema ovom stihu, ako netko razvije guṇu neznanja, nakon smrti će se degradirati u životinjski oblik života. Iz njega se mora procesom evolucije ponovno uzdignuti do ljudskog oblika života. Stoga oni koji ozbiljno shvaćaju ljudski oblik života trebaju razviti guṇu vrline i u dobrom društvu transcendirati guṇe, utemeljivši se u svjesnosti Kṛṣṇe. To je cilj ljudskoga života. Inače, ljudskom biću nije osiguran položaj čovjeka u idućem životu.
कर्मण: सुकृतस्याहु: सात्त्विकं निर्मलं फलम् ।
रजसस्तु फलं दु:खमज्ञानं तमस: फलम् ॥ १६ ॥
karmaṇaḥ sukṛtasyāhuḥ
sāttvikaṁ nirmalaṁ phalam
rajasas tu phalaṁ duḥkham
ajñānaṁ tamasaḥ phalam

Synonyms

karmaṇaḥdjelovanja; su-kṛtasyapobožnog; āhuḥkaže se; sāttvikamguṇi vrline; nirmalampročišćen; phalamrezultat; rajasaḥguṇe strasti; tuali; phalamrezultat; duḥkhambijeda; ajñānamludost; tamasaḥguṇe neznanja; phalamrezultat.

Translation

Rezultat pobožnog djelovanja je čist i nalazi se u guṇi vrline. Rezultat djelovanja u guṇi strasti je bijeda, a rezultat djelovanja u guṇi neznanja ludost.

Smisao

SMISAO: Rezultat pobožnog djelovanja u guṇi vrline je čist. Zato su mudraci, potpuno oslobođeni iluzije, utemeljeni u sreći. Djelovanje u guṇi strasti donosi samo bijedu. Svaka djelatnost koja se vrši radi stjecanja materijalne sreće osuđena je na propast. Ako, na primjer, netko želi imati neboder, takva gradnja povlači za sobom toliko mnogo ljudske bijede, prije nego što neboder može biti sagrađen. Onaj tko osigurava novčana sredstva za gradnju nebodera mora uložiti veliki napor kako bi zaradio ogromno bogatstvo, a radnici koji rade na zdanju moraju uložiti fizički napor. Bijede su tu. Tako Bhagavad-gītā kaže da svaka djelatnost koja se vrši pod utjecajem guṇe strasti sigurno povlači za sobom veliku bijedu. Možda u umu osoba može iskusiti malo tobožnje sreće – „Imam ovu kuću ili ovaj novac" – ali to nije prava sreća.
Što se tiče guṇe neznanja, onaj tko djeluje pod njezinim utjecajem nema znanje i zato mu sve djelatnosti koje sada vrši donose bijedu, a kasnije će se degradirati na razinu životinje. Životinjski je život uvijek pun bijede, ali životinje to ne shvaćaju, jer su obmanute iluzornom energijom, māyom. Klanje jadnih životinja također je posljedica guṇe neznanja. Ubojica životinje ne zna da će u budućnosti životinja dobiti tijelo u kojem ga može ubiti. To je zakon prirode. U ljudskom društvu, ako netko ubije čovjeka, mora biti obješen. To je zakon države. Zbog neznanja, ljudi ne vide da je cijela kreacija jedna država, kojom upravlja Svevišnji Gospodin. Svako je živo stvorenje sin Svevišnjega Gospodina, koji ne podnosi čak ni ubijanje mrava. Osoba za to mora platiti. Stoga je ubijanje životinja radi zadovoljavanja jezika najgrublja vrsta neznanja. Ljudsko biće ne treba ubijati životinje, jer je Bog dao toliko mnogo ukusnih namirnica. Ako netko ipak jede meso, smatra se da djeluje u neznanju i stvara sebi mračnu budućnost. Od svih vrsta ubijanja životinja, ubijanje je krava najporočnije, jer nam krava pruža sve vrste zadovoljstva dajući nam mlijeko. Klanje je krava čin najgrublje vrste neznanja. U vedskoj književnosti (Ṛg Veda 9.4.64) riječi gobhiḥ prīṇita-matsaram pokazuju da se onaj tko želi ubiti kravu, iako se potpuno zasitio mlijekom, nalazi u najdubljem neznanju. U vedskim spisima nalazimo ovu molitvu:
namo brahmaṇya-devāya
go-brāhmaṇa-hitāya ca
jagad-dhitāya kṛṣṇāya
govindāya namo namaḥ
„Gospodine moj, Ti si dobronamjernik krava, brāhmaṇa, čitavog ljudskog društva i svijeta." (Viṣṇu Purāṇa 1.19.65) U ovoj se molitvi posebno spominje zaštita krava i brāhmaṇaBrāhmaṇe su simbol duhovne naobrazbe, a krave simbol najvrednije hrane. Tim živim bićima, brāhmaṇama i kravama, mora se pružiti sva zaštita – to je pravi napredak civilizacije. U suvremenu ljudskom društvu duhovna se naobrazba zanemaruje, a ubijanje krava potiče. Trebamo shvatiti da ljudsko društvo napreduje u pogrešnom smjeru i utire put k vlastitoj propasti. Civilizacija koja vodi građane do toga da u idućem životu postanu životinje sigurno nije ljudska. Naravno, sadašnja je civilizacija zavedena guṇama strasti i neznanja. Ovo je vrlo opasno doba i svi se narodi trebaju pobrinuti da čovječanstvu pruže najlakši proces, svjesnost Kṛṣṇe, kako bi ga spasili od najveće opasnosti.
सत्त्वात्सञ्जायते ज्ञानं रजसो लोभ एव च ।
प्रमादमोहौ तमसो भवतोऽज्ञानमेव च ॥ १७ ॥
sattvāt sañjāyate jñānaṁ
rajaso lobha eva ca
pramāda-mohau tamaso
bhavato ’jñānam eva ca

Synonyms

sattvātiz guṇe vrline; sañjāyaterazvija se; jñānamznanje; rajasaḥiz guṇe strasti; lobhaḥpohlepa; evazacijelo; cai; pramādaludilo; mohaui iluzija; tamasaḥiz guṇe neznanja; bhavataḥrazvija se; ajñānamglupost; evazacijelo; catakođer.

Translation

Iz guṇe vrline razvija se pravo znanje, iz guṇe strasti razvija se pohlepa, a iz guṇe neznanja glupost, ludilo i iluzija.

Smisao

SMISAO: Budući da sadašnja civilizacija nije povoljna za živa bića, preporučuje se svjesnost Kṛṣṇe. Kroz svjesnost Kṛṣṇe, društvo će razviti guṇu vrline. Kad razvije guṇu vrline, ljudi će vidjeti pravu prirodu stvari. U guṇi neznanja, ljudi su kao životinje i ne mogu jasno vidjeti stvari. Na primjer, u guṇi neznanja ne vide da se ubijajući životinju izlažu opasnosti da ih ta ista životinja ubije u sljedećem životu. Ljudi se ne poučavaju pravom znanju i zato postaju neodgovorni. Da bi se stalo na kraj toj neodgovornosti, moraju kroz obrazovanje razviti guṇu vrline. Kad steknu znanje u guṇi vrline postat će razboriti i steći znanje o pravoj prirodi stvari. Tada će biti sretni i uspješni. Čak i ako većina ljudi nije sretna i uspješna, ako određeni postotak stanovništva razvije svjesnost Kṛṣṇe i utemelji se u guṇi vrline, postoji mogućnost za mir i blagostanje u čitavom svijetu. U protivnom, ako je svijet odan guṇama strasti i neznanja, ne može biti mira i blagostanja. U guṇi strasti ljudi postaju pohlepni i njihovoj žudnji za osjetilnim uživanjem nema kraja. Možemo vidjeti da čak ni oni koji imaju dovoljno novaca i odgovarajuće pogodnosti za zadovoljavanje osjetila nisu ni sretni ni spokojni. To nije moguće zato što su u guṇi strasti. Ako žele sreću, njihov im novac neće pomoći; moraju se uzdignuti do guṇe vrline slijeđenjem procesa svjesnosti Kṛṣṇe. Kad netko djeluje u guṇi strasti, nije samo nesretan, već je i njegov posao mukotrpan. Prisiljen je smišljati razne planove kako bi zaradio dovoljno novaca i održao svoj status quo. Sve je to mučno. U guṇi neznanja, ljudi postaju ludi. Nesretni zbog okolnosti u kojima se nalaze, nalaze utočište u opojnim sredstvima i tako još dublje tonu u neznanje. Njihova je budućnost veoma mračna.
ऊर्ध्वं गच्छन्ति सत्त्वस्था मध्ये तिष्ठन्ति राजसा: ।
जघन्यगुणवृत्तिस्था अधो गच्छन्ति तामसा: ॥ १८ ॥
ūrdhvaṁ gacchanti sattva-sthā
madhye tiṣṭhanti rājasāḥ
jaghanya-guṇa-vṛtti-sthā
adho gacchanti tāmasāḥ

Synonyms

ūrdhvamgore; gacchantiidu; sattva-sthāḥguṇi vrline; madhyeu sredini; tiṣṭhantiprebivaju; rājasāḥguṇi strasti; jaghanyaodvratnu; guṇaodliku; vṛtti-sthāḥčije zanimanje; adhaḥdolje; gacchantiidu; tāmasāḥosobe u guṇi neznanja.

Translation

Osobe u guṇi vrline postupno se uzdižu na više planete, osobe u guṇi strasti žive na zemaljskim planetima, a osobe u odvratnoj guṇi neznanja silaze u paklene svjetove.

Smisao

SMISAO: U ovom su stihu još jasnije opisani rezultati djelovanja pod utjecajem triju guṇa prirode. U višem planetarnom sustavu, koji se sastoji od rajskih planeta, svatko je vrlo uzvišen. Ovisno o stupnju razvoja guṇe vrline živo biće može biti preneseno na razne planete u tom sustavu. Najviši je planet Satyaloka, odnosno Brahmaloka, na kojem prebiva prvobitna osoba u ovom svemiru, Brahmā. Već smo vidjeli da teško možemo procijeniti čudesne uvjete života na Brahmaloki, ali najviše stanje života, guṇa vrline, može nas dovesti do nje.
Guṇa je strasti pomiješana. Nalazi se u sredini, između guṇe vrline i neznanja. Čovjek nije uvijek podvrgnut utjecaju samo jedne guṇe, ali kad bi bio isključivo u guṇi strasti, jednostavno bi ostao na planetu Zemlji kao kralj ili bogataš. Međutim uvijek postoji mogućnost degradacije, jer su utjecaji guṇa pomiješani. Ljudi sa Zemlje, koji se nalaze pod utjecajem guṇa strasti i neznanja ne mogu strojevima, silom, prići višim planetima. U guṇi strasti također postoji mogućnost da osoba u sljedećem životu postane luda.
Najniža odlika, guṇa neznanja, ovdje je opisana kao odvratna. Rezultat je razvijanja neznanja veoma, veoma opasan. To je najniža odlika u materijalnoj prirodi. Ispod ljudske razine postoji osam milijuna životnih vrsta – ptice, zvjeri, gmazovi, drveće itd. Ovisno o mjeri u kojoj su razvili guṇu neznanja, ljudi bivaju stavljeni u ta odvratna stanja. Ovdje je vrlo značajna riječ tāmasāḥ. Ona upućuje na one koji su stalno u guṇi neznanja i koji se ne uzdižu do više guṇe. Njihova je budućnost veoma mračna.
Ljudi u guṇama neznanja i strasti imaju priliku da se uzdignu do guṇe vrline i taj se sustav naziva svjesnost Kṛṣṇe, ali onaj tko ne iskoristi tu priliku sigurno će ostati pod utjecajem nižih guṇa.
नान्यं गुणेभ्य: कर्तारं यदा द्रष्टानुपश्यति ।
गुणेभ्यश्च परं वेत्ति मद्भ‍ावं सोऽधिगच्छति ॥ १९ ॥
nānyaṁ guṇebhyaḥ kartāraṁ
yadā draṣṭānupaśyati
guṇebhyaś ca paraṁ vetti
mad-bhāvaṁ so ’dhigacchati

Synonyms

nanitko; anyamdrugi; guṇebhyaḥnego odlike; kartāramvršitelj; yadākada; draṣṭāpromatrač; anupaśyatividi pravilno; guṇebhyaḥprema guṇama prirode; cai; paramtranscendentalan; vettishvaća; mat-bhāvamu Moju duhovnu prirodu; saḥon; adhigacchatibiva uzdignut.

Translation

Kad osoba pravilno vidi da sve djelatnosti vrše samo guṇe prirode i shvaća Svevišnjega Gospodina, koji je transcendentalan prema svim guṇama, dostiže Moju duhovnu prirodu.

Smisao

SMISAO: Čovjek može nadići sve djelatnosti guṇa materijalne prirode pravilnim razumijevanjem njihove prirode, stečenim od pravih duša. Pravi je duhovni učitelj Kṛṣṇa, koji ovo duhovno znanje prenosi Arjuni. O djelatnostima koje se vrše pod utjecajem guṇa prirode moramo učiti od osoba potpuno svjesnih Kṛṣṇe. Inače će naš život biti pogrešno usmjeren. Zahvaljujući poukama vjerodostojna duhovnog učitelja živo biće može shvatiti svoj duhovni položaj, svoje materijalno tijelo, svoja osjetila, način na koji je zarobljeno i kako djeluje pod utjecajem materijalnih guṇa prirode. Živo je biće bespomoćno, jer je pod upravom tih guṇa, ali kad uvidi svoj pravi položaj može dostići transcendentalnu razinu, stekavši priliku za duhovni život. Ustvari, živo biće ne vrši različite djelatnosti. Prisiljeno je djelovati, jer se nalazi u određenoj vrsti tijela kojom upravlja određena guṇa materijalne prirode. Bez pomoći duhovnog autoriteta ne može shvatiti svoj pravi položaj. Zahvaljujući druženju s vjerodostojnim duhovnim učiteljem može uvidjeti svoj pravi položaj i s takvim se razumijevanjem utemeljiti u potpunoj svjesnosti Kṛṣṇe. Čovjek svjestan Kṛṣṇe nije opsjednut čarima materijalnih guṇa prirode. U sedmom je poglavlju već bilo rečeno da se osoba koja se predala Kṛṣṇi oslobađa djelatnosti materijalne prirode. Materijalna priroda postupno prestaje utjecati na onoga tko može vidjeti pravu prirodu stvari.
गुणानेतानतीत्य त्रीन्देही देहसमुद्भ‍वान् ।
जन्ममृत्युजरादु:खैर्विमुक्तोऽमृतमश्न‍ुते ॥ २० ॥
guṇān etān atītya trīn
dehī deha-samudbhavān
janma-mṛtyu-jarā-duḥkhair
vimukto ’mṛtam aśnute

Synonyms

guṇānodlike; etānsve te; atītyanadilazeći; trīntri; dehīutjelovljeno; dehatijela; samudbhavānkoje potječu od; janmarađanja; mṛtyuumiranja; jarāi starosti; duḥkhaiḥnesreća; vimuktaḥoslobođeno; amṛtamnektar; aśnuteuživa.

Translation

Kad utjelovljeno biće nadiđe tri guṇe koje utječu na materijalno tijelo, može se osloboditi rođenja, smrti, starosti i patnji koje oni donose te čak i u ovom životu uživati u nektaru.

Smisao

SMISAO: U ovom se stihu objašnjava kako čovjek, čak i u ovom tijelu, može ostati na transcendentalnom položaju, u potpunoj svjesnosti Kṛṣṇe. Riječ dehī znači „utjelovljen". Premda se osoba može nalaziti u materijalnom tijelu, napredujući u duhovnom znanju može se osloboditi utjecaja guṇa prirode. Čak i u ovom tijelu može uživati u sreći duhovnog života, jer će po napuštanju tijela sigurno otići u duhovno nebo. Tako čak i u ovom tijelu može uživati u duhovnoj sreći. Drugim riječima, predano služenje u svjesnosti Kṛṣṇe znak je oslobođenja od materijalne zapletenosti. To će biti objašnjeno u osamnaestom poglavlju. Onaj tko je oslobođen utjecaja guṇa materijalne prirode počinje predano služiti.
अर्जुन उवाच
कैर्लिङ्गैस्त्रीन्गुणानेतानतीतो भवति प्रभो ।
किमाचार: कथं चैतांस्त्रीन्गुणानतिवर्तते ॥ २१ ॥
arjuna uvāca
kair liṅgais trīn guṇān etān
atīto bhavati prabho
kim-ācāraḥ kathaṁ caitāṁs
trīn guṇān ativartate

Synonyms

arjunaḥ uvācaArjuna reče; kaiḥpo kojim; liṅgaiḥsimptomima; trīntri; guṇānodlike; etānsve te; atītaḥnadišao; bhavatije; prabhoo Gospodine moj; kimkakvo; ācāraḥponašanje; kathamkako; catakođer; etānove; trīntri; guṇānodlike; ativartatenadilazi.

Translation

Arjuna upita: Dragi moj Gospodine, po kojim se simptomima može prepoznati onaj tko je transcendirao tri guṇe? Kako se ponaša i kako transcendira guṇe prirode?

Smisao

SMISAO: Arjuna u ovom stihu postavlja vrlo prikladna pitanja. On želi znati simptome osobe koja je već transcendirala materijalne guṇe. Najprije pita: „Koji su simptomi takve transcendentalne osobe? Na temelju čega mogu zaključiti da je već transcendirala utjecaj guṇa materijalne prirode?" Potom pita: „Kako živi i kakve djelatnosti vrši? Jesu li regulirane ili neregulirane?" Na kraju pita kako može dostići transcendentalnu prirodu. To je veoma važno. Ako netko ne zna izravan proces kojim može uvijek biti utemeljen na transcendentalnoj razini, ne može očitovati simptome. Sva ova pitanja koja je postavio Arjuna veoma su važna i Gospodin će na njih odgovoriti.
श्रीभगवानुवाच
प्रकाशं च प्रवृत्तिं च मोहमेव च पाण्डव ।
न द्वेष्टि सम्प्रवृत्तानि न निवृत्तानि काङ्‍क्षति ॥ २२ ॥
उदासीनवदासीनो गुणैर्यो न विचाल्यते ।
गुणा वर्तन्त इत्येवं योऽवतिष्ठति नेङ्गते ॥ २३ ॥
समदु:खसुख: स्वस्थ: समलोष्टाश्मकाञ्चन: ।
तुल्यप्रियाप्रियो धीरस्तुल्यनिन्दात्मसंस्तुति: ॥ २४ ॥
मानापमानयोस्तुल्यस्तुल्यो मित्रारिपक्षयो: ।
सर्वारम्भपरित्यागी गुणातीत: स उच्यते ॥ २५ ॥
śrī-bhagavān uvāca
prakāśaṁ ca pravṛttiṁ ca
moham eva ca pāṇḍava
na dveṣṭi sampravṛttāni
na nivṛttāni kāṅkṣati
udāsīna-vad āsīno
guṇair yo na vicālyate
guṇā vartanta ity evaṁ
yo ’vatiṣṭhati neṅgate
sama-duḥkha-sukhaḥ sva-sthaḥ
sama-loṣṭāśma-kāñcanaḥ
tulya-priyāpriyo dhīras
tulya-nindātma-saṁstutiḥ
mānāpamānayos tulyas
tulyo mitrāri-pakṣayoḥ
sarvārambha-parityāgī
guṇātītaḥ sa ucyate

Synonyms

śrī-bhagavān uvācaSvevišnja Božanska Osoba reče; prakāśamprosvijetljenost; cai; pravṛttimvezanost; cai; mohamiluziju; eva cai; pāṇḍavao sine Pāṇḍua; na dveṣṭine mrzi; sampravṛttānipremda su razvijeni; na nivṛttāniniti prestanak razvijanja; kāṅkṣatiželi; udāsīna-vatu neutralnom; āsīnaḥpoložaju; guṇaiḥodlikama; yaḥonaj tko; nanikada nije; vicālyateuznemiren; guṇāḥodlike; vartantedjeluju; iti evamznajući; yaḥonaj tko; avatiṣṭhatiostaje; nanikada; iṅgatedvoumi se; samajednak; duḥkhau nesreći; sukhaḥi sreći; sva-sthaḥutemeljen u sebi; samajednako; loṣṭagrumen zemlje; aśmakamen; kāñcanaḥzlato; tulyajednak; priyaprema dragom; apriyaḥi nepoželjnom; dhīraḥpostojan; tulyajednak; nindākad ga vrijeđaju; ātma-saṁstutiḥi hvale; mānau časti; apamānayoḥi nečasti; tulyaḥjednak; tulyaḥjednak; mitraprijatelja; arii neprijatelja; pakṣayoḥprema grupama; sarvasvih; ārambhanapora; parityāgīodriče se; guṇa-atītaḥtranscendentalan prema materijalnim guṇama prirode; saḥon; ucyatekaže se da je.

Translation

Svevišnja Božanska Osoba reče: O sine Pāṇḍua, za osobu koja ne mrzi prosvijetljenost, vezanost i iluziju kad su prisutni niti žudi za njima kad nestanu, koja je nepokolebljiva i neuznemirena svim posljedicama materijalnih odlika, koja ostaje staložena i transcendentalna, znajući da samo guṇe djeluju, koja je utemeljena u jastvu i jednaka u sreći i nesreći, koja jednakim očima vidi grumen zemlje, kamen i zlato, poželjno i nepoželjno, koja je postojana, jednaka u pohvali i pokudi, časti i nečasti, koja se jednako ophodi prema prijatelju i neprijatelju i koja se odrekla svih materijalnih djelatnosti kaže se da je nadišla guṇe prirode.

Smisao

SMISAO: Arjuna je postavio tri različita pitanja i Gospodin odgovara na njih, jedno za drugim. U ovim stihovima Kṛṣṇa prvo izjavljuje da osoba utemeljena na transcendentalnoj razini nije zavidna. Takva osoba ne žudi ni za čim. Za vrijeme boravka u materijalnom svijetu živo biće, utjelovljeno u materijalnom tijelu, nalazi se pod upravom jedne od triju guṇa materijalne prirode. Po napuštanju tijela oslobađa se okova materijalnih guṇa prirode, ali sve dok se nalazi u materijalnom tijelu treba biti nevezano. Treba predano služiti Gospodina kako bi samim tim zaboravilo svoje poistovjećivanje s materijalnim tijelom. Kad svoju svjesnost usmjerava na materijalno tijelo, svojim djelatnostima nastoji samo zadovoljiti osjetila, ali kad prenese svoju svjesnost na Kṛṣṇu, prestaje zadovoljavati osjetila. Nije mu potrebno materijalno tijelo niti se mora povinovati zapovjedima materijalnog tijela. Materijalne guṇe u tijelu će djelovati, ali jastvo je kao duhovna duša odvojeno od takvih djelatnosti. Kako postaje odvojeno? Ne želi uživati u tijelu, niti želi izaći iz njega. Tako transcendentalno utemeljen, bhakta samim tim postaje slobodan. Ne treba pokušavati da se oslobodi utjecaja guṇa materijalne prirode.
Sljedeće je pitanje vezano uz ponašanje transcendentalno utemeljene osobe. Na osobu na materijalnoj razini utječu takozvana čast i nečast koje se iskazuju materijalnom tijelu, ali na osobu na transcendentalnom položaju takva lažna čast i nečast ne utječu. Ona obavlja svoju dužnost u svjesnosti Kṛṣṇe i ne mari za poštovanje koje joj drugi iskazuju. Prihvaća stvari povoljne za obavljanje njezine dužnosti u svjesnosti Kṛṣṇe, inače joj nije potrebno ništa materijalno, ni kamen ni zlato. Svakoga prihvaća kao dragog prijatelja koji joj pomaže u svjesnosti Kṛṣṇe i ne mrzi svog takozvanog neprijatelja. Jednako je naklonjena svima i sve vidi na jednakoj razini, jer savršeno dobro zna da nema nikakve veze s materijalnim postojanjem. Društveni i politički događaji ne utječu na nju, jer je svjesna privremenih preokreta i uznemirenja. Ne trudi se da učini bilo što za sebe. Može sve učiniti za Kṛṣṇu, ali za sebe osobno ne pokušava ništa. Takvim ponašanjem istinski se utemeljuje na transcendentalnoj razini.
मां च योऽव्यभिचारेण भक्तियोगेन सेवते ।
स गुणान्समतीत्यैतान्ब्रह्मभूयाय कल्पते ॥ २६ ॥
māṁ ca yo ’vyabhicāreṇa
bhakti-yogena sevate
sa guṇān samatītyaitān
brahma-bhūyāya kalpate

Synonyms

māmMene; catakođer; yaḥosoba koja; avyabhicāreṇaneprestano; bhakti-yogenapredanim služenjem; sevatesluži; saḥona; guṇānguṇe materijalne prirode; samatītyanadilazeći; etānsve te; brahma-bhūyāyauzdignuta na razinu Brahmana; kalpatepostaje.

Translation

Onaj tko uvijek predano služi i ni u kakvim okolnostima ne pada odmah transcendira guṇe materijalne prirode te tako dostiže razinu Brahmana.

Smisao

SMISAO: Ovaj stih predstavlja odgovor na Arjunino treće pitanje: „Kako se može dostići transcendentalni položaj?" Kao što je već bilo objašnjeno, materijalni svijet djeluje pod utjecajem guṇa materijalne prirode. Osoba ne bi trebala biti uznemirena djelatnostima guṇa prirode. Umjesto da svoju svjesnost zaokupi takvim djelatnostima, može je prenijeti na djelatnosti za Kṛṣṇu. Djelatnosti za Kṛṣṇu poznate su kao bhakti-yoga – neprestano djelovanje za Kṛṣṇu. To se odnosi ne samo na Kṛṣṇu, već i na Njegove različite potpune ekspanzije kao što su Rāma i Nārāyaṇa. Kṛṣṇa ima bezbroj ekspanzija. Smatra se da se onaj tko služi bilo koji oblik Kṛṣṇe, ili Njegovih potpunih ekspanzija, nalazi na transcendentalnoj razini. Također trebamo primijetiti da su svi Kṛṣṇini oblici potpuno transcendentalni, vječni i puni blaženstva i znanja. Takve su Božanske Osobe svemoćne i sveznajuće i posjeduju sve transcendentalne odlike. Ako netko s nepokolebljivom odlučnošću služi Kṛṣṇu ili Njegove potpune ekspanzije, može lako nadići guṇe materijalne prirode, koje se vrlo teško mogu nadići. To je već bilo objašnjeno u sedmom poglavlju. Onaj tko se preda Kṛṣṇi odmah nadilazi utjecaj guṇa materijalne prirode. Biti svjestan Kṛṣṇe ili predano služiti znači postati jednak Kṛṣṇi. Gospodin kaže da je Njegova priroda vječna, blažena i puna znanja, a živa su bića sastavni djelići Svevišnjega, kao što su čestice zlata dio rudnika zlata. Stoga je živo biće u svom duhovnom položaju kvalitativno jednako zlatu, Kṛṣṇi. Razlika u osobnosti i dalje postoji, inače ne bi bilo govora o bhakti-yogiBhakti-yoga znači da postoji Gospodin, bhakta i razmjena ljubavi između Gospodina i bhakte. Prema tome, Svevišnja Božanska Osoba i živo biće su dvije osobe, inače bhakti-yoga ne bi imala smisla. Ako osoba nije utemeljena na istom transcendentalnom položaju kao Gospodin, ne može služiti Svevišnjega Gospodina. Da bi postao osobni pomoćnik kralja, čovjek mora steći kvalifikacije. Mora postati Brahman, odnosno osloboditi se svih materijalnih nečistoća. To je preduvjet. U vedskoj je književnosti rečeno: brahmaiva san brahmāpy eti. Osoba može dostići Vrhovni Brahman ako postane Brahman. To znači da mora postati kvalitativno jednaka Brahmanu. Dostigavši Brahman, ne gubi svoju vječnu prirodu individualne duše.
ब्रह्मणो हि प्रतिष्ठाहममृतस्याव्ययस्य च ।
शाश्वतस्य च धर्मस्य सुखस्यैकान्तिकस्य च ॥ २७ ॥
brahmaṇo hi pratiṣṭhāham
amṛtasyāvyayasya ca
śāśvatasya ca dharmasya
sukhasyaikāntikasya ca

Synonyms

brahmaṇaḥneosobnog brahmajyotija; hizacijelo; pratiṣṭhāpočivalište; ahamJa sam; amṛtasyabesmrtnog; avyayasyaneuništivog; catakođer; śāśvatasyavječnog; cai; dharmasyaprirodni položaj; sukhasyasreće; aikāntikasyakrajnje; catakođer.

Translation

Ja sam temelj neosobnog Brahmana, besmrtnog, neuništivog i vječnog, koji je prirodni položaj krajnje sreće.

Smisao

SMISAO: Priroda je Brahmana besmrtnost, neuništivost, vječnost i sreća. Brahman je početak transcendentalne spoznaje, Paramātmā je drugi, srednji stadij, a Svevišnja Božanska Osoba je krajnja spoznaja Apsolutne Istine. Stoga su i Paramātmā i neosobni Brahman prisutni u Vrhovnoj Osobi. U sedmom je poglavlju bilo objašnjeno da je materijalna energija očitovanje niže energije Svevišnjeg Gospodina. Gospodin obremenjuje nižu, materijalnu prirodu djelićima više prirode i to je duhovni dodir u materijalnoj prirodi. Kad živo biće uvjetovano materijalnom prirodom počne njegovati duhovno znanje, postupno se uzdiže s položaja materijalnog postojanja do razumijevanja Svevišnjeg kao Brahmana. Spoznaja Brahmana predstavlja prvi stadij samospoznaje. U tom stadiju osoba koja je spoznala Brahman transcendira materijalnu razinu, ali ne dostiže potpuno savršenstvo u spoznaji Brahmana. Ako želi, može ostati na razini Brahmana i postupno se uzdići do spoznaje Paramātme i, na kraju, do spoznaje Svevišnje Božanske Osobe. U vedskoj je književnosti opisano mnogo takvih primjera. Četvorica su Kumāra u početku bili utemeljeni u spoznaji istine kao neosobnog Brahmana, ali su se potom postupno uzdigli na razinu predanog služenja. Onaj tko ne može nadići neosobnu spoznaju Brahmana izlaže se opasnosti pada. U Śrīmad-Bhāgavatamu rečeno je da osoba koja je dostigla razinu neosobnog Brahmana, ali ne napreduje dalje i nema znanje o Vrhovnoj Osobi, nema savršeno čistu inteligenciju. Premda je dostigla razinu Brahmana može pasti, ako ne služi Gospodina s predanošću. U vedskim je spisima rečeno – raso vai saḥ, rasaṁ hy evāyaṁ labdhvānandī bhavati: „Kad osoba shvati Božansku Osobu, riznicu zadovoljstva, Kṛṣṇu, osjeća pravo transcendentalno blaženstvo." (Taittirīya Upaniṣada 2.7.1) Svevišnji Gospodin u potpunosti posjeduje šest obilja i kad Mu bhakta priđe, dolazi do razmjene tih obilja. Sluga kralja uživa na gotovo istoj razini kao kralj. Tako predano služenje prate vječna, neuništiva sreća i vječan život. Prema tome, predano služenje obuhvaća spoznaju Brahmana, vječnosti ili neuništivosti. Osoba koja predano služi već je dostigla tu spoznaju.
Premda je živo biće po prirodi Brahman, želi gospodariti materijalnim svijetom, pa zbog toga pada. U svom prirodnom položaju živo je biće transcendentalno prema tri guṇe materijalne prirode, ali družeći se s materijalnom prirodom zapleće se u različite guṇe materijalne prirode – vrlinu, strast i neznanje. Zbog druženja s tim guṇama želi vladati materijalnim svijetom. Zahvaljujući predanom služenju u punoj svjesnosti Kṛṣṇe, odmah dostiže transcendentalnu razinu i tako ostavlja svoju nezakonitu želju za vladanjem nad materijalnom prirodom. Stoga se proces predanog služenja, koji se sastoji od slušanja, pjevanja, sjećanja i ostalih propisanih oblika predanog služenja, treba slijediti u društvu bhakta. Postupno, zahvaljujući takvu druženju i utjecaju duhovnog učitelja, materijalna će želja za vladanjem nestati, a osoba će se čvrsto utemeljiti u transcendentalnom služenju Gospodina s ljubavlju. Taj je proces propisan u posljednjih šest stihova ovoga poglavlja. Predano je služenje Gospodina vrlo jednostavno: trebamo uvijek služiti Gospodina, jesti ostatke hrane ponuđene Božanstvu, mirisati cvijeće ponuđeno Gospodinovim lotosolikim stopalima, posjećivati mjesta na kojima je Gospodin provodio Svoje transcendentalne zabave, čitati o Gospodinovim djelatnostima, o Njegovoj razmjeni ljubavi s bhaktama, uvijek pjevati transcendentalnu vibraciju Hare Kṛṣṇa, Hare Kṛṣṇa, Kṛṣṇa Kṛṣṇa, Hare Hare / Hare Rāma, Hare Rāma, Rāma Rāma, Hare Hare i postiti na dane pojave i odlaska Gospodina i Njegovih bhakta. Slijeđenjem takvog procesa sva će vezanost za materijalne djelatnosti nestati. Onaj tko se može tako utemeljiti u brahmajyotiju ili drugim shvaćanjima Brahmana, kvalitativno je jednak Svevišnjoj Božanskoj Osobi.
Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja četrnaestoga poglavlja Śrīmad Bhagavad-gīte pod naslovom „Tri guṇe materijalne prirode".