Bg. 14.8

SMISAO: U ovom je stihu vrlo značajna riječ tu. To znači da je guṇa neznanja svojstvena utjelovljenoj duši. Guṇa je neznanja suprotnost guṇe vrline. U guṇi vrline osoba može razvijanjem znanja shvatiti pravu prirodu pojava koje je okružuju, ali guṇa neznanja potpuna je suprotnost. Pod njezinim utjecajem svatko postaje lud, a luđak ne može shvatiti stvarnost. Umjesto da napreduje, degradira se. Definiciju guṇe neznanja nalazimo u vedskoj književnosti. Vastu-yāthātmya-jñānāvarakaṁ viparyaya-jñāna-janakaṁ tamaḥ: čovjek pod utjecajem neznanja ne može shvatiti pravu prirodu stvari. Na primjer, svatko može vidjeti da je njegov djed umro i da će prema tome i on umrijeti; čovjek je smrtan. Djeca koju začne također će umrijeti. Smrt je, stoga, sigurna. Ipak, ljudi pomamno zgrću novac i vrlo teško rade čitav dan i noć, ne mareći za vječni duh. To je ludilo. U svom ludilu opiru se napredovanju u duhovnom razumijevanju. Takvi su ljudi veoma lijeni. Kad ih pozovete u društvo duhovnih osoba radi duhovnog razumijevanja ne pokazuju veliko zanimanje. Nisu čak ni aktivni kao ljudi pod utjecajem guṇe strasti. Spavaju više nego što je potrebno i to je još jedan simptom osobe utonule u guṇu neznanja. Šest je sati spavanja dovoljno, ali čovjek u guṇi neznanja spava najmanje deset ili dvanaest sati dnevno. Takav čovjek izgleda uvijek snužden i odaje se uzimanju opojnih sredstava i spavanju. To su simptomi osobe uvjetovane guṇom neznanja.