STIH 48
VERZ 48
Tekst
Besedilo
sa-doṣam api na tyajet
sarvārambhā hi doṣeṇa
dhūmenāgnir ivāvṛtāḥ
sa-doṣam api na tyajet
sarvārambhā hi doṣeṇa
dhūmenāgnir ivāvṛtāḥ
Synonyms
Synonyms
saha-jam – nastaje istodobno; karma – s djelovanjem; kaunteya – o Kuntīn sine; sa-doṣam – s nedostatkom; api – iako; na – nikad; tyajet – treba ostaviti; sarva-ārambhāḥ – sve pokušaje; hi – zacijelo; doṣeṇa – s nedostatkom; dhūmena – s dimom; agniḥ – vatra; iva – kao; āvṛtāḥ – prekrivena.
saha-jam – ki je rojena hkrati z; karma – dejavnost; kaunteya – o Kuntījin sin; sa-doṣam – s pomanjkljivostjo; api – čeprav; na – nikoli; tyajet – je treba opustiti; sarva-ārambhāḥ – vsa prizadevanja; hi – vsekakor; doṣeṇa – s pomanjkljivostjo; dhūmena – z dimom; agniḥ – ogenj; iva – kakor; āvṛtāḥ – prekrita.
Translation
Translation
Svaki je napor prekriven nekom vrstom nedostatka, kao što je vatra prekrivena dimom. Čovjek, stoga, ne bi trebao ostaviti djelatnost rođenu iz njegove prirode, o Kuntīn sine, čak i ako je puna nedostataka.
Vsako prizadevanje je zasenčeno s pomanjkljivostmi, kakor je ogenj ovit v dim. O Kuntījin sin, človek zato ne bi smel opustiti dela, ki izvira iz njegove narave, četudi je njegovo delovanje v mnogih pogledih nepopolno.
Purport
Purport
SMISAO: U uvjetovanom životu sve su djelatnosti okaljane guṇama materijalne prirode. Čak i ako je netko brāhmaṇa, mora izvoditi žrtvovanja u kojima se ubijaju životinje. Kṣatriya se, bez obzira na svoju pobožnost, mora boriti protiv neprijatelja. Ne može to izbjeći. Trgovac, bez obzira na svoju pobožnost, mora ponekad prikriti zaradu kako bi održao trgovinu ili mora katkada poslovati na crnoj burzi. Te su stvari potrebne; ne mogu se izbjeći. Śūdra, čak i ako služi lošeg gospodara, mora izvršiti naredbu gospodara, čak i kad je riječ o nečemu što se ne bi smjelo činiti. Unatoč tim nedostacima, čovjek treba nastaviti obavljati propisane dužnosti, jer su rođene iz njegove vlastite prirode.
Delovanje pogojenega živega bitja je zmeraj pod vplivom guṇ materialne narave. Celo brāhmaṇa mora opravljati žrtvovanja, pri katerih je potrebno ubijati živali. Podobno se mora kṣatriya, pa naj bo še tako plemenit, bojevati proti sovražniku. To je neizogibno. Tudi trgovec, pa naj bo še tako pobožen, mora včasih prikriti dobiček ali pa trgovati na črno, da bi se obdržal v poslu. Vse to je potrebno in neizbežno. Śūdra, ki služi izprijenemu gospodarju, mora ubogati gospodarjeve ukaze, četudi to pomeni, da bo moral storiti kaj prepovedanega. Človek mora kljub tem nepopolnostim še naprej opravljati dolžnosti, ki mu jih predpisujejo sveti spisi, kajti tako delo izvira iz njegove narave.
Ovdje je naveden veoma lijep primjer. Iako je vatra čista, stvara dim, ali ne postaje zbog toga nečista. Čak i ako u vatri postoji dim, vatra se smatra najčistijim elementom. Ako netko želi ostaviti djelatnosti kṣatriye i prihvatiti zanimanje brāhmaṇe, nije siguran da u zanimanju brāhmaṇe ne postoje neugodne dužnosti. Stoga možemo zaključiti da u materijalnom svijetu nitko ne može biti potpuno oslobođen nečistoća materijalne prirode. S tim u vezi, primjer vatre i dima veoma je prikladan. Kad zimi sklonimo kamen s vatre, ponekad dim uznemirava oči i druge dijelove tijela, ali ipak moramo koristiti vatru, unatoč uznemiravajućim okolnostima. Stoga ne bismo trebali ostaviti naše prirodno zanimanje zbog uznemiravajućih elemenata, već trebamo odlučno služiti Svevišnjega Gospodina, obavljajući svoju dužnost u svjesnosti Kṛṣṇe. To je razina savršenstva. Kad se bavimo određenim zanimanjem za zadovoljstvo Svevišnjega Gospodina svi nedostaci toga zanimanja bivaju pročišćeni. Kad se rezultati rada pročiste i povežu s predanim služenjem, osoba može savršeno vidjeti u sebi jastvo i to je samospoznaja.
V tem verzu najdemo zelo dobro primerjavo. Ogenj je čist, čeprav ga ovija dim. Zaradi dima ne postane nečist. Ogenj je kljub dimu najčistejši element. Če kṣatriya preneha opravljati svoje naloge in bi rad deloval kot brāhmaṇa, to še ne pomeni, da ga ne čaka nobena neprijetna dolžnost. Zaključimo lahko torej, da se v materialnem svetu nihče ne more docela izogniti nezaželenim vplivom materialne narave. To zelo lepo ponazarja primer ognja in dima. Če pozimi umaknemo kamen iz ognja, se dvigne dim, ki draži oči in druge dele telesa, kljub temu pa ognja ne prenehamo uporabljati. Prav tako ne bi smeli zanemariti svojih naravnih dolžnosti samo zaradi neprijetnosti, povezanih z njimi. Nasprotno, zavestni Kṛṣṇe moramo odločno opravljati predpisano delo in tako služiti Vsevišnjemu Gospodu. To je popolnost. Če svoje delo opravljamo v zadovoljstvo Vsevišnjega Gospoda, je osvobojeno vseh pomanjkljivosti, povezanih z njim. Ko so sadovi našega dela očiščeni, ker jih uporabimo v službi Gospodu, lahko uzremo svoj pravi jaz, in temu pravimo samospoznanje.