Skip to main content

TEXT 1

STIH 1

Texte

Tekst

sañjaya uvāca
taṁ tathā kṛpayāviṣṭam
aśru-pūrṇākulekṣaṇam
viṣīdantam idaṁ vākyam
uvāca madhusūdanaḥ
sañjaya uvāca
taṁ tathā kṛpayāviṣṭam
aśru-pūrṇākulekṣaṇam
viṣīdantam idaṁ vākyam
uvāca madhusūdanaḥ

Synonyms

Synonyms

sañjayaḥ uvāca: Sañjaya dit; tam: à lui (Arjuna); tathā: ainsi; kṛpayā: de compassion; āviṣṭam: submergé; aśru-pūrṇa-ākula: pleins de larmes; īkṣaṇam: les yeux; viṣīdantam: se lamentant; idam: ces; vākyam: paroles; uvāca: dit; madhu-sūdanaḥ: Celui qui fit périr le démon Madhu.

sañjayaḥ uvāca – Sañjaya reče; tam – Arjuni; tathā – tako; kṛpayā – samilošću; āviṣṭam – obuzetom; aśru-pūrṇa-ākula – punih suza; īkṣaṇam – očiju; viṣīdantam – žalosnom; idam – ove; vākyam – riječi; uvāca – rekao; madhu-sūdanaḥ – ubojica Madhua.

Translation

Translation

Sañjaya dit: Voyant la grande compassion d’Arjuna, ses yeux baignés de larmes et son esprit troublé, Madhusūdana, Kṛṣṇa, S’adresse à lui.

Sañjaya reče: Vidjevši Arjunu punog samilosti, potištena uma i očiju punih suza, Madhusūdana, Kṛṣṇa, izgovori ove riječi.

Purport

Purport

La compassion que l’on ressent pour ce qui est matériel, les lamentations, les larmes, montrent que l’on ignore l’identité réelle de l’être vivant. Par contre, la compassion que l’on ressent pour l’âme éternelle est un signe de réalisation spirituelle.

L’emploi dans ce verset du nom « Madhusūdana » est particulièrement significatif, car tout comme Kṛṣṇa mit à mort jadis le démoniaque Madhu, Arjuna désire maintenant Le voir anéantir le démon de la confusion qui s’est emparé de lui au moment où il allait accomplir son devoir. En général, nul ne sait quel doit être le véritable objet de la compassion. Or, il ne sert à rien d’avoir de la compassion pour les vêtements d’un homme qui se noie, attendu qu’on ne peut sauver quelqu’un de l’océan de l’ignorance en sauvant simplement son vêtement – le corps matériel grossier. Toute personne qui ignore cela et s’apitoie sur l’enveloppe charnelle est appelée śūdra car elle s’afflige sans motif valable. Mais en ce qui le concerne, Arjuna est un kṣatriya, de sorte qu’un tel comportement est inattendu. Kṛṣṇa peut toutefois dissiper l’affliction de l’ignorant, et c’est dans ce but qu’Il énonce la Bhagavad-gītā.

SMISAO: Materijalna samilost, jadikovanje i suze znaci su nepoznavanja pravoga jastva. Onaj tko je dostigao samospoznaju samilosan je prema vječnoj duši. U ovom je stihu značajna riječ „Madhusūdana". Gospodin Kṛṣṇa je ubio demona Madhua, pa je Arjuna sada htio da Kṛṣṇa ubije demona pogrešnog razumijevanja koji ga je napao u obavljanju njegove dužnosti. Nitko ne zna prema čemu treba pokazati samilost. Samilost prema odjeći davljenika je nerazumna. Čovjek koji je pao u ocean neznanja ne može biti spašen jednostavno spašavanjem njegove vanjske odjeće – gruba materijalnog tijela. Onaj tko to ne zna i jadikuje za vanjskom odjećom naziva se śūdra, onaj tko nepotrebno jadikuje. Arjuna je bio kṣatriya i od njega se nije očekivalo takvo ponašanje. Gospodin Kṛṣṇa može odagnati žalost čovjeka koji nema znanje i zato je izgovorio Bhagavad-gītu. Ovo nas poglavlje poučava samospoznaji kroz analitičku studiju materijalnog tijela i duhovne duše, kao što objašnjava vrhovni autoritet, Gospodin Śrī Kṛṣṇa. Takva je spoznaja moguća kada osoba djeluje bez vezanosti za plodonosne rezultate, utemeljena u nepromjenjivu shvaćanju pravoga jastva.