Skip to main content

STIH 2

VERSO 2

Tekst

Texto

vyāmiśreṇeva vākyena
buddhiṁ mohayasīva me
tad ekaṁ vada niścitya
yena śreyo ’ham āpnuyām
vyāmiśreṇeva vākyena
buddhiṁ mohayasīva me
tad ekaṁ vada niścitya
yena śreyo ’ham āpnuyām

Synonyms

Sinônimos

vyāmiśreṇa – dvosmislenim; iva – zacijelo; vākyena – riječima; buddhim – inteligenciju; mohayasi – zbunjuješ; iva – zacijelo; me – moju; tat – stoga; ekam – samo jedno; vada – molim Te, reci mi; niścitya – određujući; yena – čime; śreyaḥ – pravu dobrobit; aham – ja; āpnuyām – mogu steći.

vyāmiśreṇa — por equívocas; iva — decerto; vākyena — palavras; buddhim — inteligência; mohayasi — confunde; iva — decerto; me — minha; tat — portanto; ekam — só um; vada — por favor, diga; niścitya — averiguando; yena — pelo qual; śreyaḥ — benefício verdadeiro; aham — eu; āpnuyām — posso ter.

Translation

Tradução

Moja je inteligencija zbunjena Tvojim dvosmislenim uputama. Zato mi, molim Te, jasno reci šta je najbolje za mene.

Minha inteligência ficou confusa com Suas instruções equívocas. Portanto, por favor diga-me decisivamente o que será mais benéfico para mim.

Purport

Comentário

SMISAO: U drugom, uvodnom poglavlju Bhagavad-gīte, objašnjeni su različiti putovi: sāṅkhya-yoga, buddhi-yoga, proces ovladavanja osjetilima inteligencijom i djelovanje bez plodonosnih želja te položaj početnika. Sve je to bilo objašnjeno nesustavno i zato je za djelovanje i razumijevanje bilo potrebno sustavnije objašnjenje puta. Arjuna je želio da sve te naizgled zbunjujuće stvari budu razjašnjene kako bi ih svaki običan čovjek mogao prihvatiti bez pogrešna tumačenja. Premda Kṛṣṇa nije namjeravao zbuniti Arjunu poigravanjem riječima, Arjuna nije mogao slijediti proces svjesnosti Kṛṣṇe – ni neaktivnošću niti aktivnim služenjem. Drugim riječima, svojim pitanjima razjašnjava put svjesnosti Kṛṣṇe za sve učenike koji ozbiljno žele shvatiti tajnu Bhagavad-gīte.

No capítulo anterior, como um prelúdio ao Bhagavad-gītā, foram explicados muitos caminhos diferentes, tais como sāṅkhya-yoga, buddhi-yoga, controle dos sentidos através da inteligência, trabalho sem desejo fruitivo e a posição do neófito. Tudo isto foi apresentado de maneira não sistemática. Para que houvesse ação e entendimento, seria necessário um esboço mais organizado do caminho. Arjuna, portanto, queria esclarecer estes assuntos aparentemente confusos de modo que qualquer homem comum pudesse aceitá-los sem erro de interpretação. Embora Kṛṣṇa não tivesse a intenção de confundir Arjuna com o malabarismo verbal, Arjuna não podia seguir o processo da consciência de Kṛṣṇa — nem através da inércia, nem através do serviço ativo. Em outras palavras, com suas perguntas, Arjuna está preparando o caminho da consciência de Kṛṣṇa para todos os estudantes que querem compreender seriamente o mistério do Bhagavad-gītā .