Skip to main content

TEXT 1

STIH 1

Text

Tekst

arjuna uvāca
sannyāsaṁ karmaṇāṁ kṛṣṇa
punar yogaṁ ca śaṁsasi
yac chreya etayor ekaṁ
tan me brūhi su-niścitam
arjuna uvāca
sannyāsaṁ karmaṇāṁ kṛṣṇa
punar yogaṁ ca śaṁsasi
yac chreya etayor ekaṁ
tan me brūhi su-niścitam

Synonyms

Synonyms

arjunaḥ uvāca — Arjuna sagte; sannyāsam — Entsagung; karmaṇām — aller Tätigkeiten; kṛṣṇa — o Kṛṣṇa; punaḥ — wieder; yogam — hingebungsvoller Dienst; ca — auch; śaṁsasi — Du lobst; yat — welches; śreyaḥ — ist segensreicher; etayoḥ — dieser beiden; ekam — eines; tat — dieses; me — mir; brūhi — bitte sage; su-niścitam — eindeutig.

arjunaḥ uvāca – Arjuna reče; sannyāsam – odricanje; karmaṇām – od svih djelatnosti; kṛṣṇa – o Kṛṣṇa; punaḥ – ponovno; yogam – predano služenje; ca – također; śaṁsasi – hvališ; yat – što; śreyaḥ – bolje je; etayoḥ – od ta dva; ekam – jedno; tat – to; me – meni; brūhi – molim Te, reci; su-niścitam – jasno.

Translation

Translation

Arjuna sagte: O Kṛṣṇa, zuerst forderst du mich auf, aller Tätigkeit zu entsagen, und dann wieder empfiehlst Du mir, in Hingabe zu handeln. Bitte sage mir nun eindeutig, was von beiden segensreicher ist.

Arjuna reče: O Kṛṣṇa, najprije tražiš od mene da se odreknem djelovanja, a onda mi preporučuješ djelovanje s predanošću. Molim Te, reci mi sada jasno što je bolje?

Purport

Purport

ERLÄUTERUNG: Im Fünften Kapitel der Bhagavad-gītā sagt der Herr, daß Handeln im hingebungsvollen Dienst besser ist als trockene mentale Spekulation. Hingebungsvoller Dienst ist einfacher als mentale Spekulation, weil er einen aufgrund seiner transzendentalen Natur von materiellen Reaktionen befreit. Im Zweiten Kapitel wurde das elementare Wissen über die Seele und ihre Verstrickung in den materiellen Körper erklärt. In diesem Zusammenhang wurde auch beschrieben, wie man sich durch buddhi-yoga, das heißt durch hingebungsvollen Dienst, aus der materiellen Gefangenschaft befreien kann. Im Dritten Kapitel wurde erklärt, daß jemand, der sich auf der Ebene des Wissens befindet, keinerlei Pflichten mehr zu erfüllen hat. Und im Vierten Kapitel sagte der Herr zu Arjuna, daß alle Arten von Opfern in Wissen gipfeln. Am Ende des Vierten Kapitels jedoch gab der Herr Arjuna den Rat, aufzuwachen und zu kämpfen, da er jetzt über vollkommenes Wissen verfüge. Weil Kṛṣṇa gleichzeitig die Wichtigkeit von Handeln in Hingabe und Nichthandeln in Wissen betont hatte, war Arjuna verwirrt, und seine Entschlossenheit geriet ins Wanken. Unter Entsagung in Wissen versteht Arjuna, daß man alle Arten von Arbeit, die als Sinnestätigkeiten ausgeführt werden, einstellt. Aber wie kann man aufhören, tätig zu sein, wenn man Arbeit im hingebungsvollen Dienst verrichtet? Mit anderen Worten, er glaubt, Entsagung in Wissen (sannyāsa) müsse völlig frei sein von jeglicher Art des Handelns, denn Handeln und Entsagung erscheinen ihm unvereinbar. Er scheint nicht verstanden zu haben, daß Handeln in völligem Wissen keine Reaktionen zur Folge hat und daher das gleiche ist wie Nichthandeln. Er fragt deshalb, ob er ganz aufhören soll zu handeln oder ob es besser sei, in vollkommenem Wissen zu handeln.

SMISAO: U ovom poglavlju Bhagavad-gīte Gospodin izjavljuje da je predano služenje bolje od suhoparne umne spekulacije. Predano je služenje lakše od umne spekulacije, jer zbog svoje transcendentalne prirode oslobađa osobu posljedica. U drugom poglavlju Kṛṣṇa je objasnio osnovno znanje o duši i njezinu zatočeništvu u materijalnom tijelu. Također je objasnio kako se buddhi-yogom, predanim služenjem, može osloboditi materijalnog zatočeništva. U trećem je poglavlju objasnio da osoba utemeljena na razini znanja nema više nikakvih dužnosti, a u četvrtom je poglavlju rekao Arjuni da sve vrste žrtvovanja dosežu vrhunac u znanju. Međutim, na kraju četvrtoga poglavlja Gospodin savjetuje Arjuni da se probudi i bori, utemeljen u savršenu znanju. Tako je istodobno naglašavajući važnost djelovanja s predanošću i neaktivnosti utemeljene na znanju zbunio Arjunu i pokolebao ga u njegovoj odlučnosti. Arjuna misli da odricanje utemeljeno na znanju podrazumijeva prestanak svih osjetilnih djelatnosti, ali ako netko predano služi, kako prestaje djelovati? Drugim riječima, Arjuna misli da sannyāsa, odnosno odricanje sa znanjem, podrazumijeva potpunu neaktivnost, jer su djelovanje i odricanje, po njegovu mišljenju, nespojivi. Čini se da nije shvatio da djelovanje s punim znanjem ne donosi posljedice i da se zato ne razlikuje od neaktivnosti. Zbog toga pita treba li potpuno prestati djelovati ili treba djelovati s potpunim znanjem.