STIH 61
TEXT 61
Tekst
Текст
yukta āsīta mat-paraḥ
vaśe hi yasyendriyāṇi
tasya prajñā pratiṣṭhitā
йукта а̄сı̄та мат-парах̣
ваш́е хі йасйендрійа̄н̣і
тасйа праджн̃а̄ пратішт̣гіта̄
Synonyms
Послівний переклад
tāni – ta osjetila; sarvāṇi – sva; saṁyamya – obuzdavajući; yuktaḥ – zaokupljena; āsīta – treba biti utemeljen; mat-paraḥ – u odnosu sa Mnom; vaśe – potpuno ovladana; hi – zacijelo; yasya – onaj čija; indriyāṇi – osjetila; tasya – njegova; prajñā – svjesnost; pratiṣṭhitā – usredotočena.
та̄ні—ті чуття; сарва̄н̣і—усі; сам̇йамйа—володіючи; йуктах̣—будучи заглибленим; а̄сı̄та—слід перебувати; мат-парах̣—в стосунках зі Мною; ваш́е—повністю підкорені; хі—звичайно; йасйа—того, чиї; індрійа̄н̣і—чуття; тасйа—його; праджн̃а̄—свідомість; пратішт̣гіта̄—той, хто укріпився.
Translation
Переклад
Onaj tko suzdržava svoja osjetila, potpuno vladajući njima, i usredotočuje svoju svjesnost na Mene, poznat je kao čovjek postojane inteligencije.
Того, хто приборкує свої чуття і повністю владає ними, хто зосереджує свою свідомість на Мені, вважають людиною із стійким інтелектом.
Purport
Коментар
SMISAO: U ovom stihu Gospodin objašnjava da je najviše savršenstvo yoge svjesnost Kṛṣṇe. Ako osoba nije svjesna Kṛṣṇe, ne može vladati osjetilima. Kao što smo već spomenuli, veliki mudrac Durvāsā Muni izazvao je svađu s Mahārājom Ambarīṣom i zbog ponosa se nepotrebno razljutio. Tako nije mogao obuzdati svoja osjetila. S druge strane, iako kralj nije bio moćan yogī kao mudrac, već Gospodinov bhakta, šutke je podnio mudračeve nepravde i tako odnio pobjedu. Kralj je mogao vladati svojim osjetilima jer je posjedovao osobine koje su opisane u Śrīmad-Bhāgavatamu (9.4.18–20):
Вища досконалість йоґи полягає в свідомості Кр̣шн̣и, про що ясно сказано в даному вірші. Без свідомості Кр̣шн̣и неможливо підкорити свої чуття. Як було згадано вище, великий мудрець Дурва̄са̄ Муні посварився з Маха̄ра̄джею Амбарı̄шею й через гордощі впав у безпідставну лють. Таким чином він не зумів стримати свої почуття. Хоча цар не був таким могутнім йоґом, як мудрець, проте, бувши відданим Господа, мовчки терпів несправедливі закиди, внаслідок чого й здобув перемогу. Цар зміг керувати своїми почуттями, бо мав якості, які описано в Ш́рı̄мад-Бга̄ґаватам (9.4.18 – 20) таким чином:
vacāṁsi vaikuṇṭha-guṇānuvarṇane
karau harer mandira-mārjanādiṣu
śrutiṁ cakārācyuta-sat-kathodaye
вача̄м̇сі ваікун̣т̣га-ґун̣а̄нуварн̣ане
карау харер мандіра-ма̄рджана̄дішу
ш́рутім̇ чака̄ра̄чйута-сат-катгодайе
tad-bhṛtya-gātra-sparśe ’ṅga-saṅgamam
ghrāṇaṁ ca tat-pāda-saroja-saurabhe
śrīmat-tulasyā rasanāṁ tad-arpite
тад-бгр̣тйа-ґа̄тра-спарш́е ’н̇ґа-сан̇ґамам
ґгра̄н̣ам̇ ча тат-па̄да-сароджа-саурабге
ш́рı̄мат-туласйа̄ расана̄м̇ тад-арпіте
śiro hṛṣīkeśa-padābhivandane
kāmaṁ ca dāsye na tu kāma-kāmyayā
yathottama-śloka-janāśrayā ratiḥ
ш́іро хр̣шı̄кеш́а-пада̄бгівандане
ка̄мам̇ ча да̄сйе на ту ка̄ма-ка̄мйайа̄
йатготтамаш́лока-джана̄ш́райа̄ ратіх̣
„Kralj Ambarīṣa usredotočio je um na lotosolika stopala Gospodina Kṛṣṇe. Svoje je riječi upotrijebio za opisivanje Gospodinova prebivališta, svoje ruke za čišćenje Gospodinova hrama, svoje uši za slušanje o Gospodinovim zabavama, svoje oči za gledanje Gospodinova oblika, svoje tijelo za dodirivanje tijela bhakta, svoje nosnice za mirisanje cvijeća ponuđena Gospodinovim lotosolikim stopalima, svoj jezik za kušanje lišća biljke tulasī ponuđena Gospodinu, svoje noge za posjećivanje svetoga mjesta na kojem se nalazi Gospodinov hram, svoju glavu za odavanje poštovanja Gospodinu, a svoje želje za ostvarivanje Gospodinovih želja. Zahvaljujući svim tim osobinama, bio je dostojan položaja Gospodinova mat-para bhakte."
“King Ambarīṣa fixed his mind on the lotus feet of Lord Kṛṣṇa, engaged his words in describing the abode of the Lord, his hands in cleansing the temple of the Lord, his ears in hearing the pastimes of the Lord, his eyes in seeing the form of the Lord, his body in touching the body of the devotee, his nostrils in smelling the flavor of the flowers offered to the lotus feet of the Lord, his tongue in tasting the tulasī leaves offered to Him, his legs in traveling to the holy place where His temple is situated, his head in offering obeisances unto the Lord, and his desires in fulfilling the desires of the Lord … and all these qualifications made him fit to become a mat-para devotee of the Lord.”
U vezi s tim, riječ mat-para veoma je važna. Iz opisa života Mahārāje Ambarīṣe saznajemo kako možemo postati mat-para. Śrīla Baladeva Vidyābhūṣaṇa, veliki učenjak i ācārya u slijedu mat-para, primjećuje: mad-bhakti-prabhāvena sarvendriya-vijaya-pūrvikā svātma-dṛṣṭih sulabheti bhāvaḥ. „Osjetila mogu biti potpuno ovladana samo snagom predanog služenja Kṛṣṇe." Katkada se navodi primjer vatre: „Kao što plamteća vatra spaljuje sve što se nalazi u sobi, Gospodin Viṣṇu, koji se nalazi u srcu yogīja, spaljuje sve vrste nečistoća." Yoga-sūtra također propisuje meditaciju na Viṣṇua, a ne meditaciju na prazninu. Takozvani yogīji koji meditiraju na nešto što nije na razini Viṣṇua samo gube vrijeme u uzaludnoj potrazi za nekim priviđenjem. Moramo biti svjesni Kṛṣṇe, predani Božanskoj Osobi. To je cilj prave yoge.
The word mat-para is most significant in this connection. How one can become mat-para is described in the life of Mahārāja Ambarīṣa. Śrīla Baladeva Vidyābhūṣaṇa, a great scholar and ācārya in the line of the mat-para, remarks, mad-bhakti-prabhāvena sarvendriya-vijaya-pūrvikā svātma-dṛṣṭiḥ su-labheti bhāvaḥ. “The senses can be completely controlled only by the strength of devotional service to Kṛṣṇa.” Also, the example of fire is sometimes given: “As a blazing fire burns everything within a room, Lord Viṣṇu, situated in the heart of the yogī, burns up all kinds of impurities.” The Yoga-sūtra also prescribes meditation on Viṣṇu, and not meditation on the void. The so-called yogīs who meditate on something other than the Viṣṇu form simply waste their time in a vain search after some phantasmagoria. We have to be Kṛṣṇa conscious – devoted to the Personality of Godhead. This is the aim of the real yoga.