Skip to main content

TEXT 26

STIH 26

Devanagari

Devanagari

श्रोत्रादीनीन्द्रियाण्यन्ये संयमाग्न‍िषु जुह्वति ।
शब्दादीन्विषयानन्य इन्द्रियाग्न‍िषु जुह्वति ॥ २६ ॥

Text

Tekst

śrotrādīnīndriyāṇy anye
saṁyamāgniṣu juhvati
śabdādīn viṣayān anya
indriyāgniṣu juhvati
śrotrādīnīndriyāṇy anye
saṁyamāgniṣu juhvati
śabdādīn viṣayān anya
indriyāgniṣu juhvati

Synonyms

Synonyms

śrotra-ādīni — such as the hearing process; indriyāṇi — senses; anye — others; saṁyama — of restraint; agniṣu — in the fires; juhvati — offer; śabda-ādīn — sound vibration, etc.; viṣayān — objects of sense gratification; anye — others; indriya — of the sense organs; agniṣu — in the fires; juhvati — they sacrifice.

śrotra-ādīni – kao što je proces slušanja; indriyāṇi – osjetila; anye – neki; saṁyama – ovladanosti; agniṣu – u vatru; juhvati – nude; śabda-ādīn – zvučnu vibraciju itd.; viṣayān – predmete osjetilnog uživanja; anye – neki; indriya – osjetilnih organa; agniṣu – u vatru; juhvati – žrtvuju.

Translation

Translation

Some [the unadulterated brahmacārīs] sacrifice the hearing process and the senses in the fire of mental control, and others [the regulated householders] sacrifice the objects of the senses in the fire of the senses.

Neki [čisti brahmacārīji] žrtvuju proces slušanja i osjetila prinoseći ih u vatru umne ovladanosti, a neki [obiteljski ljudi koji žive reguliranim životom] žrtvuju predmete osjetila prinoseći ih u vatru osjetila.

Purport

Purport

The members of the four divisions of human life, namely the brahmacārī, the gṛhastha, the vānaprastha and the sannyāsī, are all meant to become perfect yogīs or transcendentalists. Since human life is not meant for our enjoying sense gratification like the animals, the four orders of human life are so arranged that one may become perfect in spiritual life. The brahmacārīs, or students under the care of a bona fide spiritual master, control the mind by abstaining from sense gratification. A brahmacārī hears only words concerning Kṛṣṇa consciousness; hearing is the basic principle for understanding, and therefore the pure brahmacārī engages fully in harer nāmānukīrtanam – chanting and hearing the glories of the Lord. He restrains himself from the vibrations of material sounds, and his hearing is engaged in the transcendental sound vibration of Hare Kṛṣṇa, Hare Kṛṣṇa. Similarly, the householders, who have some license for sense gratification, perform such acts with great restraint. Sex life, intoxication and meat-eating are general tendencies of human society, but a regulated householder does not indulge in unrestricted sex life and other sense gratification. Marriage on the principles of religious life is therefore current in all civilized human society because that is the way for restricted sex life. This restricted, unattached sex life is also a kind of yajña because the restricted householder sacrifices his general tendency toward sense gratification for higher, transcendental life.

SMISAO: Svi članovi duhovnih redova ljudskoga života, brahmacārīji, gṛhasthe, vānaprasthe sannyāsīji, trebaju postati savršeni yogīji, odnosno transcendentalisti. Budući da svrha ljudskoga života nije uživanje u zadovoljavanju osjetila poput životinja, četiri su reda ljudskoga života tako zamišljena da čovjek može postati savršen u duhovnom životu. Brahmacārīji, učenici pod nadzorom vjerodostojnog duhovnog učitelja, vladaju umom uzdržavajući se od zadovoljavanja osjetila. Brahmacārī sluša samo o svjesnosti Kṛṣṇe. Slušanje je temeljno načelo razumijevanja i zato se čisti brahmacārī potpuno zaokuplja harer nāmānukīrtanom – pjevanjem i slušanjem o Gospodinovim slavama. Kloni se vibracija svjetovnog zvuka i sluša transcendentalnu zvučnu vibraciju Hare Kṛṣṇa, Hare Kṛṣṇa. Slično tome, obiteljski ljudi, kojima je dopušteno da u izvjesnoj mjeri zadovoljavaju osjetila, čine to veoma suzdržano. Spolno općenje, uzimanje opojnih sredstava i jedenje mesa uobičajene su sklonosti ljudskoga društva, ali obiteljski čovjek koji vlada sobom ne upušta se u neograničeni seks i druga osjetilna zadovoljstva. Zato u svakom civiliziranom ljudskom društvu postoji ustanova braka utemeljena na religijskim načelima kojom se ograničava spolni život. Taj ograničeni seks, bez vezanosti, također je vrsta yajñe, jer suzdržani obiteljski čovjek žrtvuje svoju sklonost k zadovoljavanju osjetila radi višega, transcendentalnog života.