ТЕКСТ 6
STIH 6
Текст
Tekst
прака̄шакам ана̄маям
сукха-сан̇гена бадхна̄ти
гя̄на-сан̇гена ча̄нагха
prakāśakam anāmayam
sukha-saṅgena badhnāti
jñāna-saṅgena cānagha
Дума по дума
Synonyms
татра – там; саттвам – гун̣ата на доброто; нирмалатва̄т – като най-чистото; прака̄шакам – като осветява; ана̄маям – без никаква греховна последица; сукха – с щастие; сан̇гена – с общуване; бадхна̄ти – условия; гя̄на – със знание; сан̇гена – с общуване; ча – също; анагха – о, безгрешни.
tatra – tamo; sattvam – guṇa vrline; nirmalatvāt – najčistija u materijalnom svijetu; prakāśakam – prosvjetljujuća; anāmayam – bez grešnih posljedica; sukha – srećom; saṅgena – dodir; badhnāti – uvjetuje; jñāna – znanjem; saṅgena – dodir; ca – također; anagha – o bezgrešni.
Превод
Translation
О, непогрешими, гун̣ата на доброто, по-чиста от останалите, просветлява и освобождава от греховните последици. Под влияние на тази гун̣а хората са обусловени от усещането за щастие и знание.
O bezgrešni, guṇa je vrline čistija od drugih guṇa i zato prosvjetljuje živo biće i oslobađa ga svih grešnih posljedica. Osobe pod utjecajem te guṇe bivaju uvjetovane osjećajem sreće i znanja.
Пояснение
Purport
Обусловените от материалната природа живи същества са различни. Едни са щастливи, други са много активни, а трети – безпомощни. Тези психологически проявления са причина за обусловеното положение на съществата в природата. В тази част на Бхагавад-гӣта̄ се обяснява по какъв начин те са различно обусловени. Най-напред се разглежда гун̣ата на доброто. Като резултат от влиянието на тази гун̣а в материалния свят човек става по-мъдър от другояче обусловените. Той не е така засегнат от материалните страдания и се усеща напреднал в материалното знание. Представителен пример е един бра̄хман̣а – за него се предполага, че е в гун̣ата на доброто. Това усещане на щастие се дължи на разбирането, че в гун̣ата на доброто човек е повече или по-малко освободен от греховни последици. Всъщност според ведическата литература гун̣ата на доброто означава по-задълбочено знание и по-силно усещане за щастие.
SMISAO: Postoje razne vrste živih bića uvjetovanih materijalnom prirodom. Jedno je sretno, drugo vrlo aktivno, a treće bespomoćno. Sve te vrste psiholoških pojava uzroci su uvjetovanog stanja bića u prirodi. U ovom dijelu Bhagavad-gīte objašnjava se kako su živa bića uvjetovana na različit način. Prvo se razmatra guṇa vrline. Razvijanjem guṇe vrline u materijalnom svijetu živo biće postaje mudrije od živih bića koja su uvjetovana drugim guṇama. Čovjek u guṇi vrline nije vrlo uznemiren materijalnim bijedama i napreduje u materijalnom znanju. Tipičan je primjer brāhmaṇa, jer se smatra da je brāhmaṇa u guṇi vrline. Njegov osjećaj sreće rezultat je razumijevanja da se u guṇi vrline manje-više oslobađa grešnih posljedica. Ustvari, u vedskoj je književnosti rečeno da guṇa vrline donosi veće znanje i veći osjećaj sreće.
Проблемът е в това, че намирайки се в гун̣ата на доброто, живото същество е обусловено да се възприема като напреднало в знанието и по-добро от другите. Това е неговата обусловеност. Най-ярък пример са учените и философите. Всеки е много горд със своите познания и тъй като повечето от тях имат добри условия на живот, те изпитват някакво материално щастие. И именно с това усещане за повече щастие в рамките на обусловения живот ги обвързва гун̣ата на доброто. Те са привлечени от работата в тази гун̣а и докато това влечение съществува, трябва да получават някакъв вид тяло в гун̣ите на природата. Това ги лишава от възможността за освобождение и завръщане в духовния свят. Многократно човек може да се ражда философ, учен или поет и многократно да се заплита в същите несгоди на раждане и смърт. Но поради илюзията на материалната енергия той намира този начин на живот за приятен.
Problem je da živo biće u guṇi vrline postaje uvjetovano osjećajem napredovanja u znanju i mišljenjem da je bolje od drugih. Na taj način biva uvjetovano. Najbolji su primjer znanstvenici i filozofi. I jedni i drugi vrlo su ponosni na svoje znanje. Budući da obično poboljšavaju svoje životne okolnosti, osjećaju izvjesnu materijalnu sreću. Taj osjećaj veće sreće u uvjetovanom životu vezuje ih za guṇu vrline. Zbog toga osjećaju privlačnost prema djelovanju u guṇi vrline i sve dok osjećaju takvu privlačnost, moraju prihvatiti neku vrstu tijela pod utjecajem guṇa prirode. Tako nemaju izgleda za oslobođenje ili odlazak u duhovni svijet. Čovjek može iznova i iznova biti filozof, znanstvenik ili pjesnik i iznova i iznova se zapletati u bijede rađanja i umiranja, ali zbog iluzije materijalne energije smatra takav život ugodnim.