Skip to main content

STIH 26

TEXT 26

Tekst

Tekst

śrotrādīnīndriyāṇy anye
saṁyamāgniṣu juhvati
śabdādīn viṣayān anya
indriyāgniṣu juhvati
śrotrādīnīndriyāṇy anye
saṁyamāgniṣu juhvati
śabdādīn viṣayān anya
indriyāgniṣu juhvati

Synonyms

Synoniemen

śrotra-ādīni – kao što je proces slušanja; indriyāṇi – osjetila; anye – neki; saṁyama – ovladanosti; agniṣu – u vatru; juhvati – nude; śabda-ādīn – zvučnu vibraciju itd.; viṣayān – predmete osjetilnog uživanja; anye – neki; indriya – osjetilnih organa; agniṣu – u vatru; juhvati – žrtvuju.

śrotra-ādīni — zoals door te luisteren; indriyāṇi — zintuigen; anye — anderen; saṁyama — van beheersing; agniṣu — in de vuren; juhvati — offeren; śabda-ādīn — geluidstrilling enz; viṣayān — objecten van zinsbevrediging; anye — anderen; indriya — van de zintuigen; agniṣu — in de vuren; juhvati — ze offeren.

Translation

Vertaling

Neki [čisti brahmacārīji] žrtvuju proces slušanja i osjetila prinoseći ih u vatru umne ovladanosti, a neki [obiteljski ljudi koji žive reguliranim životom] žrtvuju predmete osjetila prinoseći ih u vatru osjetila.

Sommigen [de zuivere brahmacārī’s] offeren het luisteren en de zintuigen in het vuur van de beheersing van de geest; anderen [de gereguleerde gṛhastha’s] offeren de zinsobjecten in het vuur van de zintuigen.

Purport

Betekenisverklaring

SMISAO: Svi članovi duhovnih redova ljudskoga života, brahmacārīji, gṛhasthe, vānaprasthe sannyāsīji, trebaju postati savršeni yogīji, odnosno transcendentalisti. Budući da svrha ljudskoga života nije uživanje u zadovoljavanju osjetila poput životinja, četiri su reda ljudskoga života tako zamišljena da čovjek može postati savršen u duhovnom životu. Brahmacārīji, učenici pod nadzorom vjerodostojnog duhovnog učitelja, vladaju umom uzdržavajući se od zadovoljavanja osjetila. Brahmacārī sluša samo o svjesnosti Kṛṣṇe. Slušanje je temeljno načelo razumijevanja i zato se čisti brahmacārī potpuno zaokuplja harer nāmānukīrtanom – pjevanjem i slušanjem o Gospodinovim slavama. Kloni se vibracija svjetovnog zvuka i sluša transcendentalnu zvučnu vibraciju Hare Kṛṣṇa, Hare Kṛṣṇa. Slično tome, obiteljski ljudi, kojima je dopušteno da u izvjesnoj mjeri zadovoljavaju osjetila, čine to veoma suzdržano. Spolno općenje, uzimanje opojnih sredstava i jedenje mesa uobičajene su sklonosti ljudskoga društva, ali obiteljski čovjek koji vlada sobom ne upušta se u neograničeni seks i druga osjetilna zadovoljstva. Zato u svakom civiliziranom ljudskom društvu postoji ustanova braka utemeljena na religijskim načelima kojom se ograničava spolni život. Taj ograničeni seks, bez vezanosti, također je vrsta yajñe, jer suzdržani obiteljski čovjek žrtvuje svoju sklonost k zadovoljavanju osjetila radi višega, transcendentalnog života.

Het is de bedoeling dat de leden van de vier geledingen van de menselijke samenleving, namelijk de brahmacārī, de gṛhastha, de vānaprastha en de sannyāsī, allemaal perfecte yogī’s of transcendentalisten worden. Omdat het menselijk leven niet zoals bij dieren bedoeld is voor onze zinsbevrediging, zijn de vier orden van het menselijk leven zo ingesteld dat iemand zich kan perfectioneren in het spirituele leven. De brahmacārī’s of de studenten, die onder de begeleiding van een bonafide spiritueel leraar staan, beheersen hun geest door zich te onthouden van zinsbevrediging. Een brahmacārī luistert alleen naar woorden die te maken hebben met Kṛṣṇa-bewustzijn. Horen is het basisprincipe voor het begrijpen van dingen en daarom is de zuivere brahmacārī voortdurend bezig met harer nāmānukīrtanam: het horen en chanten van de roem van de Heer. Hij weerhoudt zichzelf van materieel geluid en luistert alleen naar de transcendentale geluidsvibratie van Hare Kṛṣṇa, Hare Kṛṣṇa.

De getrouwde personen, voor wie activiteiten van zinsbevrediging tot op zekere hoogte toegestaan zijn, doen zulke activiteiten met grote terughoudendheid. Seks, intoxicatie en vleeseten zijn algemene neigingen van de menselijke samenleving, maar een getrouwd persoon die een gereguleerd leven leidt, geeft niet toe aan onbeperkte seks en andere zinsbevrediging. Het huwelijk op basis van een religieus leven is gangbaar in alle beschaafde menselijke samenlevingen, omdat dat de manier is om seksualiteit te beperken. Deze beperkte seksualiteit, zonder eraan gehecht te zijn, is ook een soort yajña, omdat een getrouwd persoon die zich beperkt, zijn neiging tot zinsbevrediging offert voor een hoger, transcendentaal leven.