STIH 6

TEXT 6

Tekst

tatra sattvaṁ nirmalatvāt
prakāśakam anāmayam
sukha-saṅgena badhnāti
jñāna-saṅgena cānagha

Synonyms

tatra – tamo; sattvam – guṇa vrline; nirmalatvāt – najčistija u materijalnom svijetu; prakāśakam – prosvjetljujuća; anāmayam – bez grešnih posljedica; sukha – srećom; saṅgena – dodir; badhnāti – uvjetuje; jñāna – znanjem; saṅgena – dodir; ca – također; anagha – o bezgrešni.

tatra — seal; sattvam — vooruse guṇa; nirmalatvāt — olles puhtaim materiaalses maailmas; prakāśakam — valgustades; anāmayam — patuste tegude järelmõjudeta; sukha — õnnega; saṅgena — suhtlusega; badhnāti — muudab tingimustest sõltuvaks; jñāna — teadmistega; saṅgena — suhtlusega; ca — samuti; anagha — oo, patutu.

Translation

O bezgrešni, guṇa je vrline čistija od drugih guṇa i zato prosvjetljuje živo biće i oslobađa ga svih grešnih posljedica. Osobe pod utjecajem te guṇe bivaju uvjetovane osjećajem sreće i znanja.

Oo, patutu, vooruse guṇa, mis on puhtam kui teised, valgustab elusolendit ning vabastab ta kõikide patuste tegude järelmõjudest. Need, kes viibivad vooruse guṇa mõju all, satuvad sõltuvusse õnnetundest ning teadmistest.

Purport

SMISAO: Postoje razne vrste živih bića uvjetovanih materijalnom prirodom. Jedno je sretno, drugo vrlo aktivno, a treće bespomoćno. Sve te vrste psiholoških pojava uzroci su uvjetovanog stanja bića u prirodi. U ovom dijelu Bhagavad-gīte objašnjava se kako su živa bića uvjetovana na različit način. Prvo se razmatra guṇa vrline. Razvijanjem guṇe vrline u materijalnom svijetu živo biće postaje mudrije od živih bića koja su uvjetovana drugim guṇama. Čovjek u guṇi vrline nije vrlo uznemiren materijalnim bijedama i napreduje u materijalnom znanju. Tipičan je primjer brāhmaṇa, jer se smatra da je brāhmaṇa u guṇi vrline. Njegov osjećaj sreće rezultat je razumijevanja da se u guṇi vrline manje-više oslobađa grešnih posljedica. Ustvari, u vedskoj je književnosti rečeno da guṇa vrline donosi veće znanje i veći osjećaj sreće.

Materiaalse looduse tingimustest sõltuvuses olevaid elusolendeid on erinevaid. Mõned neist on õnnelikud, mõned väga aktiivsed, mõned aga abitud. Kõik need erinevad psühholoogilised avaldumised määratlevad selle, mil viisil elusolendid on tingimustest sõltuvad. Erinevaid tingimustest sõltumise viise kirjeldataksegi käesolevas „Bhagavad-gītā" osas. Esmalt räägitakse vooruse guṇast. Arendades materiaalses maailmas vooruse guṇat, saab inimene targemaks kui need, kes on tingimustest sõltuvad mõnel muul viisil. Vooruse guṇa mõju all olevat inimest ei puuduta kuigivõrd materiaalsed hädad ning ta peab end materiaalsetes valdkondades arenenuks. Hea näide seda tüüpi inimestest on brāhmaṇad, kes on vooruse guṇa mõju all viibivad isiksused. Õnnetunne tuleneb sellest, et vooruse guṇani jõudnud inimene on enam-vähem vaba patuste tegude järelmõjudest. Vedakirjanduses öeldakse, et vooruse guṇa tähendab suuremaid teadmisi ning suuremat õnnetunnet.

Problem je da živo biće u guṇi vrline postaje uvjetovano osjećajem napredovanja u znanju i mišljenjem da je bolje od drugih. Na taj način biva uvjetovano. Najbolji su primjer znanstvenici i filozofi. I jedni i drugi vrlo su ponosni na svoje znanje. Budući da obično poboljšavaju svoje životne okolnosti, osjećaju izvjesnu materijalnu sreću. Taj osjećaj veće sreće u uvjetovanom životu vezuje ih za guṇu vrline. Zbog toga osjećaju privlačnost prema djelovanju u guṇi vrline i sve dok osjećaju takvu privlačnost, moraju prihvatiti neku vrstu tijela pod utjecajem guṇa prirode. Tako nemaju izgleda za oslobođenje ili odlazak u duhovni svijet. Čovjek može iznova i iznova biti filozof, znanstvenik ili pjesnik i iznova i iznova se zapletati u bijede rađanja i umiranja, ali zbog iluzije materijalne energije smatra takav život ugodnim.

Ainsaks probleemiks on sel juhul aga see, et vooruse guṇa mõju all viibiv inimene satub sõltuvusse tundest, et ta on teistest parem ja targem. Sel moel satub ta tingimustest sõltuvusse. Parimad näited sellest on teadlased ja filosoofid. Kõik nad on väga uhked oma teadmiste üle ning kuna nad reeglina võivad endale lubada häid elamistingimusi, kogevad nad teatud materiaalset õnnetunnet. See tingimustest sõltuvas elus kogetav edasijõudmise tunne seob neid materiaalse looduse vooruse guṇaga. Kuna nad on kiindunud vooruse guṇas tegutsemisse, on nad selle kiindumuse jätkudes sunnitud omandama uusi looduse guṇade poolt valitsetavaid kehasid, ning seega ei saavuta nad vabanemist ega vaimsesse maailma tõusmist. Elusolend võib korduvalt olla filosoof, teadlane või poeet ning ühtlasi korduvalt kannatada sünni ja surma ebamugavuste käes. Kuid materiaalse energia illusiooni tõttu peavad nad ise sellist elu ometigi meeldivaks.