Bg. 12.18-19
Devanagari
सम: शत्रौ च मित्रे च तथा मानापमानयो: ।
शीतोष्णसुखदु:खेषु सम: सङ्गविवर्जित: ॥ १८ ॥
तुल्यनिन्दास्तुतिर्मौनी सन्तुष्टो येन केनचित् ।
अनिकेत: स्थिरमतिर्भक्तिमान्मे प्रियो नर: ॥ १९ ॥
Verse text
samaḥ śatrau ca mitre ca
tathā mānāpamānayoḥ
śītoṣṇa-sukha-duḥkheṣu
samaḥ saṅga-vivarjitaḥ
tathā mānāpamānayoḥ
śītoṣṇa-sukha-duḥkheṣu
samaḥ saṅga-vivarjitaḥ
tulya-nindā-stutir maunī
santuṣṭo yena kenacit
aniketaḥ sthira-matir
bhaktimān me priyo naraḥ
santuṣṭo yena kenacit
aniketaḥ sthira-matir
bhaktimān me priyo naraḥ
Synonyms
samaḥ — jednak; śatrau — prema neprijatelju; ca — također; mitre — prema prijatelju; ca — također; tathā — tako; māna — u časti; apamānayoḥ — i nečasti; śīta — hladnoći; uṣṇa — toplini; sukha — sreći; duḥkheṣu — i nesreći; samaḥ — jednak; saṅga-vivarjitaḥ — oslobođen druženja; tulya — jednak; nindā — u sramoti; stutiḥ — i slavi; maunī — šutljiv; santuṣṭaḥ — zadovoljan; yena kenacit — bilo čime; aniketaḥ — bez stalnog boravišta; sthira — postojan; matiḥ — odlučan; bhakti-mān — obuzet predanošću; me — Meni; priyaḥ — drag; naraḥ — čovjek.
Translation
Onaj tko se jednako ophodi prema prijateljima i neprijateljima, tko je jednak u časti i nečasti, toplini i hladnoći, slavi i sramoti, tko je uvijek šutljiv i zadovoljan svime, oslobođen nečistog druženja, tko ne mari ni za kakvo prebivalište, tko je utemeljen u znanju i zaokupljen predanim služenjem veoma Mi je drag.
Smisao
SMISAO: Bhakta je uvijek oslobođen lošega društva. Ponekad ga mogu hvaliti, a ponekad kuditi. To je priroda ljudskoga društva. No bhakta je uvijek transcendentalan prema umjetnoj slavi i sramoti, sreći i nesreći. Veoma je strpljiv. Ne govori ni o čemu osim o temama vezanim uz Kṛṣṇu; zato se naziva šutljivim. Šutljivost ne znači da ne smijemo govoriti, već da ne smijemo govoriti gluposti. Trebamo govoriti samo o bitnim stvarima, a za bhaktu su bitne riječi izgovorene za zadovoljstvo Svevišnjega Gospodina. Bhakta je sretan u svim okolnostima; katkada može dobiti vrlo ukusnu hranu, a katkada ne, ali je zadovoljan. Ne mari za stambene pogodnosti. Ponekad može živjeti pod drvetom, a ponekad u palači; ne privlači ga ni jedno ni drugo. Naziva se postojanim jer je postojan u svojoj odlučnosti i znanju. U opisima osobina bhakte možemo naići na ponavljanje, ali takvim se ponavljanjem samo naglašava činjenica da bhakta mora steći sve te osobine. Ne može biti čisti bhakta bez dobrih odlika. Harāv abhaktasya kuto mahad-guṇāḥ: onaj tko nije bhakta nema dobrih odlika. Ako želi biti priznat kao bhakta treba ih razviti. Naravno, bhakta ne ulaže u to poseban napor, ali mu djelovanje u svjesnosti Kṛṣṇe i predano služenje sami pomažu da ih razvije.