TEXT 22
STIH 22
Devanagari
Devanagari
अतत्त्वार्थवदल्पं च तत्तामसमुदाहृतम् ॥ २२ ॥
Text
Tekst
kārye saktam ahaitukam
atattvārtha-vad alpaṁ ca
tat tāmasam udāhṛtam
kārye saktam ahaitukam
atattvārtha-vad alpaṁ ca
tat tāmasam udāhṛtam
Synonyms
Synonyms
yat – to koje; tu – ali; kṛtsna-vat – kao sve u svemu; ekasmin – u jednom; kārye – djelovanju; saktam – vezani; ahaitukam – bez uzroka; atattva-artha-vat – bez znanja o stvarnosti; alpam – vrlo oskudno; ca – i; tat – to; tāmasam – u guṇi tame; udāhṛtam – kaže se.
Translation
Translation
And that knowledge by which one is attached to one kind of work as the all in all, without knowledge of the truth, and which is very meager, is said to be in the mode of darkness.
Veoma oskudno znanje, kojim se osoba vezuje za određenu vrstu djelovanja kao sve u svemu, bez znanja o istini, smatra se znanjem u guṇi tame.
Purport
Purport
The “knowledge” of the common man is always in the mode of darkness or ignorance because every living entity in conditional life is born into the mode of ignorance. One who does not develop knowledge through the authorities or scriptural injunctions has knowledge that is limited to the body. He is not concerned about acting in terms of the directions of scripture. For him God is money, and knowledge means the satisfaction of bodily demands. Such knowledge has no connection with the Absolute Truth. It is more or less like the knowledge of the ordinary animals: the knowledge of eating, sleeping, defending and mating. Such knowledge is described here as the product of the mode of darkness. In other words, knowledge concerning the spirit soul beyond this body is called knowledge in the mode of goodness, knowledge producing many theories and doctrines by dint of mundane logic and mental speculation is the product of the mode of passion, and knowledge concerned only with keeping the body comfortable is said to be in the mode of ignorance.
SMISAO: „Znanje" običnog čovjeka uvijek je u guṇi tame ili neznanja, jer se svako živo biće u uvjetovanu životu rađa u guṇi neznanja. Onaj tko ne razvije znanje primajući ga od autoriteta ili spisa, posjeduje znanje ograničeno na tijelo. Takva osoba ne mari za djelovanje u skladu s uputama spisa. Za nju je Bog novac, a znanje zadovoljavanje tjelesnih prohtjeva. Takvo znanje nema veze s Apsolutnom Istinom. Ono je manje-više kao znanje običnih životinja: znanje o jedenju, spavanju, branjenju i razmnožavanju. Takvo je znanje ovdje opisano kao tvorevina guṇe tame. Drugim riječima, znanje o duhovnoj duši transcendentalnoj prema tijelu naziva se znanjem u guṇi vrline, znanje koje svjetovnom logikom i umnom spekulacijom stvara razne teorije i učenja tvorevina je guṇe strasti, a znanje koje se odnosi samo na održavanje tjelesne udobnosti naziva se znanjem u guṇi neznanja.