Skip to main content

ŠESTO POGLAVLJE

ŠESTO POGLAVJE

Dhyāna-yoga

Dhyāna-yoga

STIH 1:
Svevišnja Božanska Osoba reče: Onaj tko nije vezan za plodove svoga rada i tko radi iz dužnosti utemeljen je u redu odricanja. Takva je osoba pravi mistik, a ne onaj tko ne pali vatru i ne izvršava dužnost.
VERZ 1:
Vsevišnji Gospod je rekel: Kdor ni navezan na sadove svojega dela in deluje iz dolžnosti, živi v odpovedi in je pravi mistik, kdor ne prižiga ognja in ne opravlja svojih dolžnosti, pa ne.
STIH 2:
O Pāṇḍuov sine, znaj da je ono što se naziva odricanjem isto što i yoga ili povezivanje sa Svevišnjim, jer nitko nikada ne može postati yogī, ako se ne odrekne želje za zadovoljavanjem osjetila.
VERZ 2:
O Pāṇḍujev sin, vedi, da je odpovedovanje enako yogi ali povezovanju z Vsevišnjim, kajti nihče ne more postati yogī, če se ne odpove želji po čutnem uživanju.
STIH 3:
Početniku u osmerostrukom procesu yoge preporučuje se put djelovanja, a onome tko je već napredan u yogi put okončavanja svih materijalnih djelatnosti.
VERZ 3:
Rečeno je, da je za začetnika v osemstopenjski yogi sredstvo za napredovanje delovanje, za naprednega v yogi pa opustitev materialnega delovanja.
STIH 4:
Za osobu se kaže da je napredna u yogi kada se odrekla svih materijalnih želja i kada ne nastoji zadovoljiti svoja osjetila, niti vrši plodonosne djelatnosti.
VERZ 4:
Za naprednega v yogi velja, kdor se je odpovedal vsem materialnim željam in ne deluje za zadovoljstvo čutov niti z željo po uživanju sadov dela.
STIH 5:
Uvjetovana se duša uz pomoć svoga uma mora izbaviti, a ne degradirati. On je njezin prijatelj, ali i njezin neprijatelj.
VERZ 5:
Človek se mora s pomočjo uma odrešiti, ne pa pogubiti. Um je lahko prijatelj pogojene duše, lahko pa tudi njen sovražnik.
STIH 6:
Onome tko je ovladao umom, um je najbolji prijatelj, ali onome tko to nije učinio um će ostati najveći neprijatelj.
VERZ 6:
Če človek obvlada um, najde v njem najboljšega prijatelja, če tega ne zmore, pa ima v njem še naprej največjega sovražnika.
STIH 7:
Onaj tko je ovladao umom već je dostigao Nad-dušu, jer je stekao mir. Takav čovjek ne pravi razliku između sreće i nesreće, topline i hladnoće, časti i nečasti.
VERZ 7:
Kdor je obvladal um, je že dosegel Naddušo, saj je našel mir. Tak človek ne vidi razlike med srečo in nesrečo, toploto in mrazom ter častjo in sramoto.
STIH 8:
Kaže se da je osoba utemeljena u samospoznaji kada je zahvaljujući znanju i spoznaji potpuno zadovoljna. Takva se osoba naziva yogījem [ili mistikom]. Utemeljena je u transcendenciji i samoovladana. Sve što vidi – bio to šljunak, kamenje ili zlato – vidi jednakim očima.
VERZ 8:
Za tistega, ki ima teoretično in praktično znanje ter je zato popolnoma zadovoljen, je rečeno, da je dosegel samospoznanje, in se imenuje yogī [ali mistik]. Tak človek je na transcendentalni ravni in je samoobvladan. Prod, kamenje in zlato imajo v njegovih očeh enako vrednost.
STIH 9:
Smatra se da je osoba još naprednija kada na svakoga – na iskrene dobronamjernike, dobročinitelje pune ljubavi, posrednike, nepristrane, zavidne, prijatelje, neprijatelje, pobožne i grešne – gleda jednakim očima.
VERZ 9:
Za še naprednejšega velja, kdor ne dela razlik med poštenimi dobrotniki, ljubečimi dobronamerniki, nevtralnimi, posredniki, zavistneži, prijatelji in sovražniki ter pobožnimi in grešnimi.
STIH 10:
Transcendentalist treba uvijek zaokupljati svoj um, tijelo i jastvo odnosom sa Svevišnjim. Treba živjeti sam na osami i uvijek budno vladati umom, oslobođen želja i posesivnosti.
VERZ 10:
Delovanje telesa, uma in duše transcendentalista mora biti zmeraj povezano z Vsevišnjim. Transcendentalist mora brez želja in ne da bi si kar koli lastil živeti na samotnem mestu in ves čas pazljivo obvladovati um.
STIHOVI 11-12:
Da bi primjenjivala yogu, osoba treba otići na osamljeno mjesto, položiti travu kuśa na tlo i prekriti je jelenjom kožom i mekom tkaninom. Sjedalo ne bi trebalo biti ni previsoko ni prenisko i treba se nalaziti na svetom mjestu. Yogī onda treba nepokretno sjediti na njemu i primjenjivati yogu kako bi pročistio srce vladajući umom, osjetilima i djelatnostima, usredotočujući um na jednu točku.
VERZ 11-12:
Kdor želi vaditi yogo, mora oditi na samoten kraj, razprostreti po tleh travo kuśa ter jo prekriti z jelenjo kožo in mehko tkanino. Sedišče ne sme biti ne previsoko ne prenizko in mora biti na svetem mestu. Yogī mora potem nepremično sedeti na njem in vaditi yogo. Obvladati mora um, čute in delovanje ter osredotočiti um na eno točko. Tako očisti svoje srce.
STIHOVI 13-14:
Yogī treba uspraviti tijelo, vrat i glavu i neprekidno gledati u vrh nosa. Tako, neuznemirena, ovladana uma, bez straha, potpuno se uzdržavajući od seksa, treba meditirati na Mene u srcu i prihvatiti Me kao krajnji cilj života.
VERZ 13-14:
Yogī mora sedeti vzravnano, tako da so njegovo telo, vrat in glava v ravni črti, in mora neprenehoma strmeti v konico nosu. Z nevznemirjenim, obvladanim umom, neustrašen in popolnoma spolno vzdržen, mora v srcu meditirati o Meni in Me sprejeti za končni cilj življenja.
STIH 15:
Stalno vladajući tijelom, umom i djelatnostima, mistični transcendentalist, ovladana uma, dostiže Božje Carstvo [Kṛṣṇino prebivalište] okončavši materijalno postojanje.
VERZ 15:
Mistični transcendentalist, čigar telo, um in dejanja so zmeraj obvladani, konča bivanje v materialnem svetu in doseže Božje kraljestvo [Kṛṣṇovo prebivališče].
STIH 16:
Onaj tko previše ili premalo jede i previše ili premalo spava ne može postati yogī, o Arjuna.
VERZ 16:
O Arjuna, človek ne more postati yogī, če jé preveč ali premalo, če spi preveč ali pa če ne spi dovolj.
STIH 17:
Onaj tko je regulirao svoje navike poput jedenja, spavanja, odmaranja i rada može primjenom yoge ublažiti sve materijalne patnje.
VERZ 17:
Kdor je zmeren v jedi, spanju, zabavi in delu, se lahko posveti vadbi yoge in se tako reši materialnega trpljenja.
STIH 18:
Kada yogī primjenom yoge ovlada umnim djelatnostima i utemelji se u transcendenciji – oslobođen svih materijalnih želja – kaže se da je potpuno utemeljen u yogi.
VERZ 18:
Za yogīja, ki z vadbo yoge obvlada dejavnosti uma in se osvobojen sleherne materialne želje ustali v transcendenci, je rečeno, da je neomajen v yogi.
STIH 19:
Kao što plamen svijeće na mjestu bez vjetra ne treperi, transcendentalist koji vlada svojim umom uvijek je postojan u svojoj meditaciji na transcendentalno jastvo.
VERZ 19:
Kakor plamen svetilke v brezvetrju ne plapola, tako je transcendentalist obvladanega uma zmeraj stanoviten v meditaciji o transcendentalni Vrhovni Duši.
STIHOVI 20-23:
U stanju savršenstva zvanom trans ili samādhi, um se zahvaljujući primjeni yoge potpuno suzdržava od materijalnih umnih djelatnosti. To savršenstvo obilježava sposobnost yogīja da čistim umom vidi jastvo i uživa i raduje se u sebi. U tom radosnom stanju osjeća beskrajnu transcendentalnu sreću, koju spoznaje transcendentalnim osjetilima. Tako utemeljen, nikada se ne odvaja od istine i misli da nema većega dobitka. Utemeljen u takvu položaju, nikada se ne dvoumi, čak ni usred najveće nevolje. To je prava sloboda od svih bijeda koje nastaju zbog dodira s materijom.
VERZ 20-23:
Ko človek, ki vadi yogo, doseže popolnost, imenovano trans ali samādhi, se povsem vzdrži materialnih umskih dejavnosti. Na tej stopnji lahko s čistim umom vidi Vrhovni Jaz ter uživa in se radosti v Njem. Tako radosten uživa brezmejno transcendentalno srečo, ki jo doživlja s transcendentalnimi čuti. Nikoli se ne oddalji od resnice in meni, da ni večjega dobitka. V takem stanju ga niti največje težave ne morejo omajati. Tak yogī je resnično osvobojen vsega trpljenja, ki se poraja ob stiku z materijo.
STIH 24:
Yogī treba primjenjivati yogu s vjerom i odlučnošću, ne skrećući s puta. Treba odbaciti, bez izuzetka, sve materijalne želje koje nastaju umnom spekulacijom i tako umom, sa svih strana, vladati svim osjetilima.
VERZ 24:
Človek mora vaditi yogo z odločnostjo in vero ter ne sme skreniti z izbrane poti. Zavreči mora vse materialne želje, ki se porodijo v umu, in tako z umom z vseh strani obvladovati čute.
STIH 25:
Postupno, korak po korak, uz pomoć inteligencije zasnovane na potpunu uvjerenju yogī se treba utemeljiti u transu i tako usredotočiti um samo na jastvo, ne misleći ni na što drugo.
VERZ 25:
Postopoma, korak za korakom, mora s pomočjo inteligence, ki jo podpira trdno prepričanje, doseči trans. Um mora osredotočiti na Vrhovno Dušo in ne sme misliti na nič drugega.
STIH 26:
Kamo god da um odluta zbog svoje treperave i nepostojane prirode, yogī ga mora odvući i dovesti pod upravu jastva.
VERZ 26:
Kadar koli um zaradi svoje nemirne in nestanovitne narave odtava, ga mora yogī znova obvladati.
STIH 27:
Yogī koji je svoj um usredotočio na Mene dostiže najviše savršenstvo transcendentalne sreće. Nadišavši guṇu strasti, spoznaje da je kvalitativno istovjetan sa Svevišnjim i tako se oslobađa svih posljedica prošlih djela.
VERZ 27:
Yogī, ki osredotoči um Name, doseže najvišjo popolnost transcendentalne sreče. Ker se dvigne nad guṇo strasti in spozna, da se kvalitativno ne razlikuje od Vsevišnjega, je osvobojen posledic vseh svojih preteklih dejanj.
STIH 28:
Tako se samoovladani yogī, neprestano slijedeći proces yoge, oslobađa svih materijalnih nečistoća i dostiže najvišu razinu savršene sreće u transcendentalnom služenju Gospodina s ljubavlju.
TEXT 28:
Samoobvladan človek, ki stalno vadi yogo, se očisti vseh materialnih nečistoč in v ljubečem transcendentalnem služenju Gospodu doseže najvišjo stopnjo popolne sreče.
STIH 29:
Pravi Me yogī vidi u svim bićima i sva bića vidi u Meni. Samospoznata duša svuda vidi Mene, istoga Svevišnjeg Gospodina.
VERZ 29:
Pravi yogī Me vidi v vseh živih bitjih in vsako živo bitje vidi v Meni. Zares, kdor je dosegel samospoznanje, povsod vidi Mene, istega Vsevišnjega Gospoda.
STIH 30:
Onaj tko svuda vidi Mene i sve vidi u Meni nikada se ne odvaja od Mene niti se Ja ikada odvajam od njega.
VERZ 30:
Za tistega, ki Me vidi povsod in vse vidi v Meni, nisem nikoli izgubljen in tudi on ni nikoli izgubljen Zame.
STIH 31:
Takav yogī, koji obožava i služi Nad-dušu, znajući da smo Nad-duša i Ja jedno, uvijek ostaje u Meni u svim okolnostima.
VERZ 31:
Tak yogī, ki z ljubeznijo in vdanostjo služi Nadduši, vedoč, da se Nadduša ne razlikuje od Mene, ostane zmeraj, v vseh okoliščinah povezan z Menoj.
STIH 32:
Savršeni je yogī onaj tko, u usporedbi s vlastitim jastvom, vidi pravu jednakost svih bića, u njihovoj sreći i nesreći, o Arjuna!
VERZ 32:
O Arjuna, popoln yogī je tisti, ki ob primerjavi drugih živih bitij s samim seboj vidi, da so si vsa enaka tako v sreči kot v nesreči.
STIH 33:
Arjuna reče: O Madhusūdana, proces yoge koji si sažeto opisao izgleda mi nepraktičan i nepodnošljiv, jer je um nemiran i nepostojan.
VERZ 33:
Arjuna je rekel: O Madhusūdana, sistem yoge, ki si ga na kratko opisal, se mi zdi nepraktičen in neizvedljiv, kajti um je nemiren in nestanoviten.
STIH 34:
Um je nemiran, buntovan, tvrdoglav i veoma snažan. O Kṛṣṇa, mislim da je teže obuzdati um nego obuzdati vjetar.
VERZ 34:
Um je nemiren, vihrav, uporen in zelo močan, o Kṛṣṇa, in mislim, da ga je ukrotiti težje kakor obvladati veter.
STIH 35:
Gospodin Śrī Kṛṣṇa reče: O Kuntīn sine snažnih ruku, obuzdati nemiran um nedvojbeno je vrlo teško, ali je moguće slijeđenjem odgovarajućeg procesa i odricanjem.
VERZ 35:
Gospod Śrī Kṛṣṇa je rekel: O Kuntījin sin močnih rok, nemirni um je nedvomno zelo težko ukrotiti, toda s primerno vadbo in nenavezanostjo je to vendarle mogoče.
STIH 36:
Osoba neobuzdana uma teško može dostići samospoznaju, ali onaj tko vlada svojim umom i trudi se na odgovarajući način sigurno će postići uspjeh. To je Moje mišljenje.
VERZ 36:
Človek z neobrzdanim umom bo težko dosegel samospoznanje, tistemu, ki je um obvladal in si na pravilen način prizadeva doseči cilj, pa je uspeh zagotovljen. To je Moja sodba.
STIH 37:
Arjuna reče: O Kṛṣṇa, koje odredište dostiže neuspješan transcendentalist, koji se u početku posveti procesu samospoznaje s vjerom, ali kasnije odustane zbog svjetovnog duha i tako ne dostigne savršenstvo u misticizmu?
VERZ 37:
Arjuna je vprašal: O Kṛṣṇa, kakšna je usoda neuspešnega transcendentalista, ki se sprva z vero posveti procesu samospoznavanja, kasneje pa ga opusti, ker ga pritegne materialni svet, in ne doseže popolnosti yoge?
STIH 38:
O Kṛṣṇa snažnih ruku, zar takav čovjek koji odstupi od puta transcendencije ne gubi i duhovni i materijalni uspjeh, iščezavajući kao raspršen oblak, bez ikakva položaja?
VERZ 38:
O Kṛṣṇa močnih rok, mar tak človek, ki zmeden zaide s transcendentalne poti, ne doživi tako duhovnega kakor materialnega neuspeha in je izgubljen kot odtrgan oblak, ki nikjer ne najde pribežališča?
STIH 39:
To je moja sumnja. O Kṛṣṇa, molim Te da je potpuno raspršiš. Nitko je osim Tebe ne može odagnati.
VERZ 39:
To je dvom, ki me muči, o Kṛṣṇa, zato Te prosim, da ga popolnoma razpršiš. Nihče razen Tebe ga ne more odgnati.
STIH 40:
Svevišnja Božanska Osoba reče: O Pṛthin sine, transcendentalist koji vrši povoljne djelatnosti nikada ne biva uništen, ni u ovom ni u duhovnom svijetu. Prijatelju Moj, zlo nikada ne nadvladava onog tko čini dobro.
VERZ 40:
Vsevišnji Gospod je rekel: O Pṛthin sin, transcendentalist, ki se je posvetil srečo prinašajočim dejavnostim, ne propade ne v tem ne v naslednjem življenju. Tistega, ki dela dobro, prijatelj Moj, nikoli ne premaga zlo.
STIH 41:
Nakon mnogo godina uživanja na planetima pobožnih živih bića neuspješan se yogī rađa u obitelji pobožnih ljudi ili u obitelji bogatog plemstva.
VERZ 41:
Yogī, ki ni dosegel popolnosti, se po mnogih mnogih letih uživanja na planetih pobožnih živih bitij rodi v družini pobožnih ljudi ali pa bogatih aristokratov.
STIH 42:
Ili se [ako nije postigao uspjeh nakon dugotrajna bavljenja yogom] rađa u obitelji transcendentalista koji sigurno posjeduju veliku mudrost. Takvo je rođenje nedvojbeno rijetko na ovome svijetu.
VERZ 42:
Lahko pa se [če je padel po dolgotrajni vadbi yoge] rodi v družini transcendentalistov, obdarjenih z veliko modrostjo. V tem svetu redko kdo dobi tako priložnost.
STIH 43:
Po rođenju oživljava božansku svjesnost iz prošloga života i ponovno pokušava napredovati kako bi postigao potpun uspjeh, o sine Kurua.
VERZ 43:
Kdor se rodi v taki družini, oživi božansko zavest, ki jo je imel v prejšnjem življenju, o Kurujev potomec, in se znova posveti yogi, da bi dosegel popolnost.
STIH 44:
Zahvaljujući božanskoj svjesnosti iz prošloga života spontano osjeća privlačnost prema načelima yoge – čak i ako ih ne traži. Takav radoznali transcendentalist uvijek je transcendentalan prema obrednim načelima spisa.
VERZ 44:
Zaradi božanske zavesti iz prejšnjega življenja ga spontano pritegne yoga, ne da bi si posebej prizadeval za to. Takega vedoželjnega transcendentalista ne zanimajo obredi, ki jih priporočajo sveti spisi.
STIH 45:
Iskreno se trudeći da dalje napreduje, pročišćen od svih nečistoća, nakon mnogo života takva napora yogī dostiže savršenstvo i na kraju dostiže vrhovni cilj.
VERZ 45:
Ko se tak yogī, ki si iskreno prizadeva nadalje napredovati, popolnoma očisti, po mnogih mnogih življenjih vadbe yoge nazadnje doseže popolnost in s tem najvišji cilj življenja.
STIH 46:
Yogī je veći od pustinjaka, veći od empirijskog filozofa i veći od koristoljubiva radnika. Zato, o Arjuna, u svim okolnostima budi yogī.
VERZ 46:
Yogī je večji od asketa, večji od empirika in večji od tistega, ki opravlja obrede in žrtvovanja, katerih cilj je materialna sreča. Zato, o Arjuna, bodi v vseh okoliščinah yogī.
STIH 47:
Onaj tko s velikom vjerom uvijek prebiva u Meni, tko u sebi uvijek misli na Mene i transcendentalno Me služi s ljubavlju najprisnije je sjedinjen sa Mnom u yogi i najviši je od svih yogīja. To je Moje mišljenje.
VERZ 47:
Od vseh yogījev pa je največji tisti, ki ima veliko vero, ki zmeraj misli Name ter Mi služi z ljubeznijo in vdanostjo. Tak yogī je najintimneje povezan z Menoj v yogi. To je Moja sodba.