STIH 26
VERZ 26
Tekst
Besedilo
yatīnāṁ yata-cetasām
abhito brahma-nirvāṇaṁ
vartate viditātmanām
yatīnāṁ yata-cetasām
abhito brahma-nirvāṇaṁ
vartate viditātmanām
Synonyms
Synonyms
kāma – želja; krodha – i srdžbe; vimuktānām – onima koji su oslobođeni; yatīnām – svetih osoba; yata-cetasām – potpuno ovladana uma; abhitaḥ – osigurano u skoroj budućnosti; brahma-nirvāṇam – oslobođenje u Svevišnjem; vartate – jest; vidita-ātmanām – samospoznatih.
kāma – materialnih želja; krodha – in jeze; vimuktānām – tistih, ki so osvobojeni; yatīnām – svetih ljudi; yata-cetasām – ki popolnoma obvladajo um; abhitaḥ – zagotovljena v bližnji prihodnosti; brahma-nirvāṇam – osvoboditev v Vsevišnjem; vartate – je; vidita-ātmanām – tistih, ki so dosegli samospoznanje.
Translation
Translation
Samospoznatim i samoovladanim osobama, oslobođenim srdžbe i svih materijalnih želja, koje uvijek nastoje dostići savršenstvo, osigurano je oslobođenje u Svevišnjem u skoroj budućnosti.
Tistim, ki ne poznajo jeze in nimajo materialnih želja, ki so dosegli samospoznanje in obvladali um ter si vztrajno prizadevajo doseči popolnost, je zagotovljena skorajšnja osvoboditev v Vsevišnjem.
Purport
Purport
SMISAO: Od svih svetih osoba koje nastoje dostići oslobođenje najbolja je osoba svjesna Kṛṣṇe. To potvrđuje ovaj stih Bhāgavatama (4.22.39):
Med svetimi ljudmi, ki si vztrajno prizadevajo doseči osvoboditev, je najboljši tisti, ki je zavesten Kṛṣṇe. To je rečeno v Bhāgavatamu (4.22.39):
karmāśayaṁ grathitam udgrathayanti santaḥ
tadvan na rikta-matayo yatayo ’pi ruddha-
sroto-gaṇās tam araṇaṁ bhaja vāsudevam
karmāśayaṁ grathitam udgrathayanti santaḥ
tadvan na rikta-matayo yatayo ’pi ruddha-
sroto-gaṇās tam araṇaṁ bhaja vāsudevam
„Samo pokušajte predanim služenjem obožavati Vāsudevu, Svevišnju Božansku Osobu. Čak ni veliki mudraci ne mogu tako uspješno vladati nagonima osjetila kao oni koji uživaju u transcendentalnom blaženstvu služeći Gospodinova lotosolika stopala, iskorjenjujući time duboko ukorijenjenu želju za plodonosnim djelatnostima."
„Posvetiti bi se morali vdanemu služenju in častiti Vāsudevo, Vsevišnjo Božansko Osebnost. Niti veliki modreci ne morejo tako uspešno obvladati pobud svojih čutov kakor tisti, ki so transcendentalno blaženi, ker služijo Gospodovim lotosovim stopalom in tako izrujejo iz srca globoko ukoreninjeno željo po čutnem uživanju.“
Želja za uživanjem plodova djelovanja toliko je duboko ukorijenjena u uvjetovanoj duši da čak i veliki mudraci teško mogu vladati takvim željama, uprkos velikim naporima. Gospodinov bhakta koji neprestano predano služi u svjesnosti Kṛṣṇe i koji je dostigao savršenu samospoznaju vrlo brzo dostiže oslobođenje u Svevišnjem. Zahvaljujući potpunom znanju o samospoznaji, uvijek ostaje u transu. Možemo navesti sličan primjer:
Želja po uživanju sadov dela je v pogojeni duši tako globoko zakoreninjena, da jo celo veliki modreci kljub velikim prizadevanjem zelo težko obvladajo. Gospodov bhakta, ki je ves čas zavesten Kṛṣṇe in Mu vdano služi ter je dosegel popolnost samospoznanja, zelo hitro doseže osvoboditev v Vsevišnjem. Ker dovršeno pozna nauk o samospoznavanju, je zmeraj v transu. Sveti spisi navajajo v zvezi s tem tale primer:
matsya-kūrma-vihaṅgamāḥ
svāny apatyāni puṣṇanti
tathāham api padma-ja
matsya-kūrma-vihaṅgamāḥ
svāny apatyāni puṣṇanti
tathāham api padma-ja
„Ribe, kornjače i ptice održavaju svoje mlade samim pogledom, meditacijom i dodirom. Ja postupam na sličan način, o Padmaja!"
„Ribe, želve in ptice skrbijo za svoje mladiče preprosto s pogledom, mislimi oziroma dotikom. Podobno delujem tudi Jaz, o Padmaja!“
Ribe podižu svoje mlade samim pogledom. Kornjače to čine meditacijom. Kornjača polaže jaja na zemlju i meditira na njih dok se nalazi u vodi. Slično tome, iako se bhakta svjestan Kṛṣṇe nalazi daleko od Gospodinova prebivališta, može se uzdići u Njegovo prebivalište neprestanim mišljenjem na Gospodina i djelovanjem u svjesnosti Kṛṣṇe. Bhakta ne osjeća patnje materijalnog postojanja. To stanje života naziva se brahma-nirvāṇa, odnosno odsutnost materijalnih bijeda uzrokovana neprestanom obuzetošću Svevišnjim.
Riba vzredi mladiče preprosto tako, da jih gleda, želva pa tako, da misli nanje. Jajca izleže na kopnem, potem pa v vodi misli nanje. Kṛṣṇov bhakta pa se lahko dvigne v Gospodovo prebivališče, čeprav je daleč od njega, če je le zavesten Kṛṣṇe in tako neprestano misli na Gospoda. Za bhakto materialno trpljenje ne obstaja. To življenjsko stanje se imenuje brahma-nirvāṇa, stanje, v katerem človek ne izkuša materialnih nadlog, saj nenehno prebiva v Vsevišnjem.