Skip to main content
Library » Bhagavad-gītā kakva jest » TREĆE POGLAVLJE

STIH 40

TEXT 40

Tekst

Text

indriyāṇi mano buddhir
asyādhiṣṭhānam ucyate
etair vimohayaty eṣa
jñānam āvṛtya dehinam
indriyāṇi mano buddhir
asyādhiṣṭhānam ucyate
etair vimohayaty eṣa
jñānam āvṛtya dehinam

Synonyms

Synonyms

indriyāṇi – osjetila; manaḥ – um; buddhiḥ – inteligencija; asya – te požude; adhiṣṭhānam – sjedište; ucyate – zove se; etaiḥ – preko njih; vimohayati – zbunjuje; eṣaḥ – ta požuda; jñānam – znanje; āvṛtya – prekrivajući; dehinam – utjelovljenog.

indriyāṇi — the senses; manaḥ — the mind; buddhiḥ — the intelligence; asya — of this lust; adhiṣṭhānam — sitting place; ucyate — is called; etaiḥ — by all these; vimohayati — bewilders; eṣaḥ — this lust; jñānam — knowledge; āvṛtya — covering; dehinam — of the embodied.

Translation

Translation

Osjetila, um i inteligencija sjedišta su požude. Kroz njih požuda prekriva pravo znanje živoga bića i zbunjuje ga.

The senses, the mind and the intelligence are the sitting places of this lust. Through them lust covers the real knowledge of the living entity and bewilders him.

Purport

Purport

SMISAO: Neprijatelj je zaposjeo razne strateške položaje u tijelu uvjetovane duše. Gospodin Kṛṣṇa upućuje na ta mjesta kako bi onaj tko želi savladati neprijatelja znao gdje ga može naći. Um je središte svih djelatnosti osjetila i zato kad slušamo o predmetima osjetila um obično postaje riznica svih zamisli o osjetilnom uživanju. Zbog toga se um i osjetila pretvaraju u skladišta požude. Nakon toga, inteligencija postaje glavno sjedište takvih požudnih sklonosti. Inteligencija je najbliži susjed duhovne duše. Požudna inteligencija navodi duhovnu dušu da prihvati lažni ego i poistovjećuje se s materijom. Tako se duša poistovjećuje s umom i osjetilima. Odaje se uživanju u materijalnim osjetilima i pogrešno ga smatra pravom srećom. To pogrešno poistovjećivanje duhovne duše veoma je lijepo objašnjeno u Śrīmad-Bhāgavatamu (10.84.13):

The enemy has captured different strategic positions in the body of the conditioned soul, and therefore Lord Kṛṣṇa is giving hints of those places, so that one who wants to conquer the enemy may know where he can be found. Mind is the center of all the activities of the senses, and thus when we hear about sense objects the mind generally becomes a reservoir of all ideas of sense gratification; and, as a result, the mind and the senses become the repositories of lust. Next, the intelligence department becomes the capital of such lustful propensities. Intelligence is the immediate next-door neighbor of the spirit soul. Lusty intelligence influences the spirit soul to acquire the false ego and identify itself with matter, and thus with the mind and senses. The spirit soul becomes addicted to enjoying the material senses and mistakes this as true happiness. This false identification of the spirit soul is very nicely explained in the Śrīmad-Bhāgavatam (10.84.13):

yasyātma-buddhiḥ kuṇape tri-dhātuke
sva-dhīḥ kalatrādiṣu bhauma ijya-dhīḥ
yat-tīrtha-buddhiḥ salile na karhicij
janeṣv abhijñeṣu sa eva go-kharaḥ
yasyātma-buddhiḥ kuṇape tri-dhātuke
sva-dhīḥ kalatrādiṣu bhauma ijya-dhīḥ
yat-tīrtha-buddhiḥ salile na karhicij
janeṣv abhijñeṣu sa eva go-kharaḥ

„Ljudsko biće koje poistovjećuje ovo tijelo načinjeno od tri elementa s jastvom, koje smatra proizvode tijela svojim rođacima, koje smatra rodnu zemlju vrijednom obožavanja i koje obilazi mjesta hodočašća samo da bi se okupalo, a ne da bi na njima srelo ljude s transcendentalnim znanjem, nalikuje kravi ili magarcu."

“A human being who identifies this body made of three elements with his self, who considers the by-products of the body to be his kinsmen, who considers the land of birth worshipable, and who goes to the place of pilgrimage simply to take a bath rather than meet men of transcendental knowledge there is to be considered like an ass or a cow.”