Skip to main content

STIH 60

TEXT 60

Tekst

Text

yatato hy api kaunteya
puruṣasya vipaścitaḥ
indriyāṇi pramāthīni
haranti prasabhaṁ manaḥ
yatato hy api kaunteya
puruṣasya vipaścitaḥ
indriyāṇi pramāthīni
haranti prasabhaṁ manaḥ

Synonyms

Synonyms

yatataḥ – dok se trudi; hi – zacijelo; api – unatoč; kaunteya – o Kuntīn sine; puruṣasya – čovjeka; vipaścitaḥ – koji posjeduje moć razlučivanja; indriyāṇi – osjetila; pramāthīni – neobuzdana; haranti – bacaju; prasabham – silom; manaḥ – um.

yatataḥ — while endeavoring; hi — certainly; api — in spite of; kaunteya — O son of Kuntī; puruṣasya — of a man; vipaścitaḥ — full of discriminating knowledge; indriyāṇi — the senses; pramāthīni — agitating; haranti — throw; prasabham — by force; manaḥ — the mind.

Translation

Translation

Osjetila su tako snažna i neobuzdana, o Arjuna, da silom odvlače um čak i čovjeka koji posjeduje moć razlučivanja i koji se trudi da njima ovlada.

The senses are so strong and impetuous, O Arjuna, that they forcibly carry away the mind even of a man of discrimination who is endeavoring to control them.

Purport

Purport

SMISAO: Mnogi učeni mudraci, filozofi i transcendentalisti pokušavaju ovladati osjetilima, ali unatoč njihovim naporima, čak i najveći među njima, zbog uznemirena uma, ponekad postaju žrtve materijalnog osjetilnog uživanja. Čak je i Viśvāmitru, velikog mudraca i savršenog yogīja, Menakā navela na spolno uživanje, premda se trudio ovladati osjetilima vršenjem oštrih pokora i primjenom yoge. Naravno, ima mnogo sličnih primjera u povijesti svijeta. Možemo zaključiti da je veoma teško vladati umom i osjetilima, ako osoba nije potpuno svjesna Kṛṣṇe. Ako ne zaokupi svoj um Kṛṣṇom, ne može ostaviti takve materijalne djelatnosti. To je svojim primjerom pokazao veliki svetac i bhakta Śrī Yāmunācārya, koji je rekao:

There are many learned sages, philosophers and transcendentalists who try to conquer the senses, but in spite of their endeavors, even the greatest of them sometimes fall victim to material sense enjoyment due to the agitated mind. Even Viśvāmitra, a great sage and perfect yogī, was misled by Menakā into sex enjoyment, although the yogī was endeavoring for sense control with severe types of penance and yoga practice. And, of course, there are so many similar instances in the history of the world. Therefore, it is very difficult to control the mind and senses without being fully Kṛṣṇa conscious. Without engaging the mind in Kṛṣṇa, one cannot cease such material engagements. A practical example is given by Śrī Yāmunācārya, a great saint and devotee, who says:

yad-avadhi mama cetaḥ kṛṣṇa-pādāravinde
nava-nava-rasa-dhāmany udyataṁ rantum āsīt
tad-avadhi bata nārī-saṅgame smaryamāne
bhavati mukha-vikāraḥ suṣṭhu niṣṭhīvanaṁ ca
yad-avadhi mama cetaḥ kṛṣṇa-pādāravinde
nava-nava-rasa-dhāmany udyataṁ rantum āsīt
tad-avadhi bata nārī-saṅgame smaryamāne
bhavati mukha-vikāraḥ suṣṭhu niṣṭhīvanaṁ ca

„Otkad mi je um zaokupljen služenjem lotosolikih stopala Gospodina Kṛṣṇe uživam u uvijek novoj transcendentalnoj draži i kad god pomislim na seks sa ženom, odmah okrenem glavu i pljunem na tu pomisao."

“Since my mind has been engaged in the service of the lotus feet of Lord Kṛṣṇa, and I have been enjoying an ever new transcendental humor, whenever I think of sex life with a woman, my face at once turns from it, and I spit at the thought.”

Svjesnost je Kṛṣṇe tako transcendentalno divna da materijalno uživanje automatski postaje bezukusno. To je kao kad gladan čovjek utoli svoju glad dovoljnom količinom hranjivih namirnica. Mahārāja Ambarīṣa pokorio je velikog yogīja Durvāsu Munija, jer je svoj um zaokupio svjesnošću Kṛṣṇe (sa vai manaḥ kṛṣṇa-padāravindayor vacāṁsi vaikuṇṭha-guṇānuvarṇane).

Kṛṣṇa consciousness is such a transcendentally nice thing that automatically material enjoyment becomes distasteful. It is as if a hungry man had satisfied his hunger by a sufficient quantity of nutritious eatables. Mahārāja Ambarīṣa also conquered a great yogī, Durvāsā Muni, simply because his mind was engaged in Kṛṣṇa consciousness (sa vai manaḥ kṛṣṇa-padāravindayor vacāṁsi vaikuṇṭha-guṇānuvarṇane).