Bg. 2.66
Devanagari
नास्ति बुद्धिरयुक्तस्य न चायुक्तस्य भावना ।
न चाभावयतः शान्तिरशान्तस्य कुतः सुखम् ॥ ६६ ॥
न चाभावयतः शान्तिरशान्तस्य कुतः सुखम् ॥ ६६ ॥
Verse text
nāsti buddhir ayuktasya
na cāyuktasya bhāvanā
na cābhāvayataḥ śāntir
aśāntasya kutaḥ sukham
na cāyuktasya bhāvanā
na cābhāvayataḥ śāntir
aśāntasya kutaḥ sukham
Synonyms
na asti — ne može imati; buddhiḥ — transcendentalnu inteligenciju; ayuktasya — onaj tko nije povezan (sa svjesnošću Kṛṣṇe); na — ne; ca — i; ayuktasya — onaj tko nije svjestan Kṛṣṇe; bhāvanā — uma utemeljenog (u sreći); na — ne; ca — i; abhāvayataḥ — onaj tko nije utemeljen; śāntiḥ — mir; aśāntasya — nemirna; kutaḥ — gdje; sukham — sreća.
Translation
Onaj tko nije povezan sa Svevišnjim [u svjesnosti Kṛṣṇe] ne može imati ni transcendentalnu inteligenciju ni postojan um. Bez njih ne može naći mir, a bez mira nema sreće.
Smisao
SMISAO: Mir nije moguć bez svjesnosti Kṛṣṇe. U petom poglavlju (5.29) potvrđeno je da osoba može naći pravi mir samo kada shvati da je Kṛṣṇa jedini uživatelj svih rezultata žrtvovanja i pokora, vlasnik svih kozmičkih očitovanja i pravi prijatelj svih živih bića. Onaj tko nije svjestan Kṛṣṇe ne može imati krajnji cilj za um. Uznemirenost nastaje zbog odsutnosti krajnjeg cilja. Kad je osoba uvjerena da je Kṛṣṇa uživatelj, vlasnik i prijatelj svega i svakoga, može, postojana uma, naći mir. Onaj tko ne djeluje u odnosu s Kṛṣṇom sigurno je uvijek nesretan i nespokojan, koliko god pravio predstavu od smirenosti i duhovnog napretka u životu. Svjesnost Kṛṣṇe je stanje mira koje se samo očituje i koje se može dostići samo u odnosu s Kṛṣṇom.