Skip to main content

ROZDZIAŁ 3

TREĆE POGLAVLJE

Karma-yoga

Karma-yoga

TEKST 1:
Arjuna rzekł: O Janārdano, O Keśavo, dlaczego usilnie nakłaniasz mnie do tej ohydnej wojny, skoro uważasz, że inteligencja lepsza jest niż czyn przynoszący owoce?
STIH 1:
Arjuna reče: O Janārdana, o Keśava, ako misliš da je inteligencija bolja od plodonosnog djelovanja, zašto onda želiš da se borim u ovom užasnom ratu?
TEKST 2:
Moja inteligencja zwiedziona została przez Twoje dwuznaczne nauki. Proszę zatem, powiedz mi wyraźnie, co jest dla mnie najlepsze.
STIH 2:
Moja je inteligencija zbunjena Tvojim dvosmislenim uputama. Zato mi, molim Te, jasno reci šta je najbolje za mene.
TEKST 3:
Najwyższa Osoba Boga rzekł: O bezgrzeszny Arjuno, wytłumaczyłem ci już uprzednio, że są dwie klasy ludzi usiłujących zrealizować duszę. Niektórzy bardziej skłonni są do poznania jej drogą empirycznych, filozoficznych spekulacji, inni natomiast poprzez służbę oddania.The Supreme Personality of Godhead said: O sinless Arjuna, I have already explained that there are two classes of men who try to realize the self. Some are inclined to understand it by empirical, philosophical speculation, and others by devotional service.
STIH 3:
Svevišnja Božanska Osoba reče: O bezgrešni Arjuna, već sam objasnio da postoje dvije vrste ljudi koji pokušavaju spoznati jastvo. Neki ga pokušavaju shvatiti empirijskom, filozofskom spekulacijom, a neki predanim služenjem.
TEKST 4:
Nie można uwolnić się od skutków działania jedynie przez powstrzymywanie się od pracy ani osiągnąć doskonałości jedynie przez samo wyrzeczenie.
STIH 4:
Čovjek se ne može osloboditi posljedica samim suzdržavanjem od djelovanja niti samim odricanjem može dostići savršenstvo.
TEKST 5:
Wszyscy zmuszeni są do bezradnego działania odpowiednio do cech, które nabyli pod wpływem sił natury materialnej; dlatego nikt, nawet na chwilę, nie może powstrzymać się od zajęcia.
STIH 5:
Svatko je prisiljen bespomoćno djelovati u skladu s odlikama koje je dobio od guṇa materijalne prirode. Stoga nitko ne može biti neaktivan, čak ni na trenutak.
TEKST 6:
Kto powstrzymuje zmysły i organy działania, ale którego umysł zaabsorbowany jest przedmiotami zmysłów, ten z pewnością okłamuje samego siebie i nazywany jest oszustem.
STIH 6:
Onaj tko obuzdava aktivna osjetila, ali misli na predmete osjetila zavarava samoga sebe. Takva je osoba varalica.
TEKST 7:
Bez porównania lepszy jest ten, kto za pomocą umysłu szczerze usiłuje kontrolować aktywne zmysły i podejmuje karma-yogę [w świadomości Kṛṣṇy], wolny od przywiązania.
STIH 7:
S druge strane, iskrena osoba koja umom pokušava vladati aktivnim osjetilima i koja bez vezanosti primjenjuje karma-yogu [u svjesnosti Kṛṣṇe] mnogo je bolja.
TEKST 8:
Pełń swój przypisany obowiązek, gdyż działanie lepsze jest od bezczynu. Bez pracy człowiek nie jest w stanie nawet utrzymać swego fizycznego ciała.
STIH 8:
Obavljaj svoju propisanu dužnost, jer je takva aktivnost bolja od neaktivnosti. Bez rada čovjek ne može čak ni održati na životu svoje fizičko tijelo.
TEKST 9:
Praca wykonywana musi być jako ofiara dla Viṣṇu, w przeciwnym razie jest ona przyczyną niewoli w tym materialnym świecie. Dlatego, o synu Kuntī, pełń swoje obowiązki dla Jego zadowolenia. W ten sposób zawsze pozostaniesz wolnym od przywiązań i niewoli.
STIH 9:
Djelatnosti se moraju vršiti kao žrtva za Viṣṇua, inače uzrokuju ropstvo u materijalnom svijetu. Stoga, o Kuntīn sine, obavljaj svoju propisanu dužnost za Njegovo zadovoljstvo. Tako ćeš uvijek biti oslobođen ropstva.
TEKST 10:
Na początku stworzenia Pan wszystkich istot wysłał generacje ludzi i półbogów, wraz z ofiarami dla Viṣṇu, i pobłogosławił ich mówiąc: „Bądźcie szczęśliwi poprzez tę yajñę [ofiarę], albowiem spełniając ją, otrzymacie wszystko co konieczne jest do pomyślnego życia i osiągnięcia wyzwolenia”.
STIH 10:
Na početku stvaranja, gospodar je svih bića stvorio naraštaje ljudi i polubogova, zajedno sa žrtvovanjima za Viṣṇua, i blagoslovio ih rekavši: „Budite sretni s ovom yajñom [žrtvovanjem], jer će vam izvođenje yajñe podariti sve što je poželjno za sretan život i dostizanje oslobođenja."
TEKST 11:
Półbogowie, usatysfakcjonowani ofiarami, zadowolą was również. I gdy w ten sposób będziecie wspomagać się nawzajem, zapanuje ogólna pomyślność.
STIH 11:
Zadovoljeni vašim žrtvovanjima, polubogovi će vas zadovoljiti i tako će zahvaljujući suradnji između ljudi i polubogova svi živjeti u blagostanju.
TEKST 12:
Odpowiedzialni za różne potrzeby życia, półbogowie, usatysfakcjonowani pełnieniem yajñi [ofiar], dostarczą wszystkich rzeczy potrzebnych człowiekowi. Ale zaprawdę złodziejem jest ten, kto korzystając z tych darów, nie ofiarowuje ich z powrotem półbogom.
STIH 12:
Zadovoljeni izvođenjem yajñe [žrtvovanja], polubogovi zaduženi za osiguravanje različitih životnih potrepština dat će vam sve što vam je potrebno. Ali onaj tko za uzvrat ne ponudi takve darove polubogovima, već sam u njima uživa, nedvojbeno je lopov.
TEKST 13:
Wielbiciele Pana wolni są od wszelkich grzechów, albowiem spożywają pokarm wpierw ofiarowany. Inni, którzy przygotowują pożywienie dla zadowalania własnych zmysłów, zaprawdę jedzą tylko grzech.
STIH 13:
Gospodinovi su bhakte oslobođeni svih vrsta grijeha, jer jedu hranu koja je najprije ponuđena u žrtvovanju. Ostali, koji pripremaju hranu za svoje osjetilno uživanje, jedu samo grijeh.
TEKST 14:
Wszystkie żyjące ciała utrzymują się przy życiu spożywając ziarno, ziarno z deszczu powstaje, deszcz ze spełniania yajñi [ofiary], a yajña z pełnienia nakazanych obowiązków.
STIH 14:
Sva živa tijela postoje zahvaljujući žitaricama, koje rastu zahvaljujući kiši. Kiša pada zahvaljujući izvođenju yajñe [žrtvovanja], a yajña nastaje iz propisanih dužnosti.
TEKST 15:
Vedy nakazują uregulowane czynności, a Vedy wyjawione zostały bezpośrednio przez Najwyższą Osobę Boga. Zatem wszechprzenikająca Transcendencja jest wiecznie usytuowana w czynach ofiarnych.
STIH 15:
Dužnosti su propisane u Vedama, koje potječu od same Svevišnje Božanske Osobe. Stoga je sveprožimajuća Transcendencija vječno nazočna u žrtvovanjima.
TEKST 16:
Mój drogi Arjuno, grzeszne życie wiedzie człowiek, który nie przestrzega nakazów spełniania ofiar ustanowionych przez Vedy, gdyż na próżno żyje ten, kto znajduje zadowolenie jedynie w uciechach zmysłowych.
STIH 16:
Dragi Moj Arjuna, onaj tko u ljudskom životu ne slijedi ciklus žrtvovanja tako propisan u Vedama, sigurno vodi život pun grijeha. Živeći samo radi zadovoljavanja osjetila, živi uzalud.
TEKST 17:
Kto jednak czerpie przyjemność z duszy jedynie, kto poświęcił ludzkie życie samorealizacji, raduje się w duchu i całkowicie jest nim napełniony – dla tego nie ma żadnych obowiązków.
STIH 17:
No onaj tko nalazi zadovoljstvo u jastvu, tko je svoj ljudski život posvetio samospoznaji i tko uživa samo u jastvu, potpuno prožet zadovoljstvom, nema dužnosti.
TEKST 18:
Samozrealizowana osoba nie ma żadnego celu do osiągnięcia w pełnieniu swoich przypisanych obowiązków ani też nie ma żadnego powodu, by ich nie pełnić. Nie musi też ona polegać na żadnej żywej istocie.
STIH 18:
Samospoznati čovjek ne obavlja svoje propisane dužnosti kako bi ostvario kakvu svrhu niti ih iz nekog razloga zanemaruje. Nema potrebu za ovisnošću o bilo kojem drugom živom biću.
TEKST 19:
Należy zatem pełnić swój obowiązek bez przywiązywania się do owoców swojej pracy, gdyż przez pracę wolną od przywiązania osiąga się Najwyższego.
STIH 19:
Stoga trebaš djelovati iz dužnosti, bez vezanosti za plodove djelatnosti, jer se djelovanjem bez vezanosti dostiže Svevišnji.
TEKST 20:
Nawet królowie, jak Janaka i inni, osiągnęli doskonałość przez pełnienie swoich przypisanych obowiązków. Powinieneś zatem wykonywać swoją pracę, dając tym przykład ogółowi ludzkości.
STIH 20:
Kraljevi poput Janake dostigli su savršenstvo samim obavljanjem propisanih dužnosti. Stoga, samo da bi poučio ljude, izvrši svoju dužnost.
TEKST 21:
Cokolwiek by nie uczynił wielki człowiek, zwykli ludzie podążą w jego ślady. Standard, jaki ustanawia swoim przykładnym zachowaniem, przyjmuje cały świat.
STIH 21:
Sve što velik čovjek čini obični ljudi slijede. Kakav god da primjer postavi svojim uzoritim djelovanjem, čitav ga svijet slijedi.
TEKST 22:
O synu Pṛthy, nie ma dla Mnie żadnego obowiązku we wszystkich trzech systemach planetarnych. Nie potrzebuję niczego ani też nie muszę niczego zdobywać – a pomimo to pełnię nakazane obowiązki.
STIH 22:
O Pṛthin sine, u sva tri planetarna sustava ne postoji dužnost propisana za Me. Ništa Mi ne treba, niti Mi išta nedostaje – a ipak obavljam propisane dužnosti.
TEKST 23:
Gdyż gdybym Ja kiedykolwiek zaprzestał starannego pełnienia obowiązków, o Pārtho, wszyscy ludzie z pewnością poszliby za Moim przykładem.
STIH 23:
Kad bih jednom propustio brižljivo izvršiti propisane dužnosti, svi bi ljudi sigurno slijedili Moj put, o Pārtha.
TEKST 24:
Gdybym nie pełnił nakazanych obowiązków, wszystkie te światy obróciłyby się w ruinę. Byłbym również przyczyną powstania niepożądanej populacji, i w ten sposób zakłóciłbym pokój wszystkim żywym istotom.
STIH 24:
Kad ne bih obavljao propisane dužnosti, svi bi ovi svjetovi propali. Bio bih uzrok stvaranja nepoželjna stanovništva i tako bih uništio mir svih živih bića.
TEKST 25:
Tak jak nie mający wiedzy pełnią swoje obowiązki, przywiązując się jednakże do ich rezultatów, podobnie może działać człowiek uczony, ale bez tego przywiązania, mając na celu prowadzenie ludzi na właściwą drogę.
STIH 25:
Kao što neuki ljudi obavljaju svoje dužnosti s vezanošću za rezultate, učeni ljudi mogu djelovati na sličan način, ali bez vezanosti, da bi ljude vodili pravim putem.
TEKST 26:
Jednakże niechaj mędrzec nie niepokoi tych, którzy nie posiadają wiedzy i przywiązani są do rezultatów przypisanych obowiązków. Nie powinien on zachęcać ich do porzucenia pracy, lecz – poprzez działanie w duchu oddania – powinien zaangażować ich w różnego rodzaju czynności [dla stopniowego rozwoju świadomości Kṛṣṇy].
STIH 26:
Da ne bi uznemirila umove neukih ljudi vezanih za plodonosne rezultate propisanih dužnosti, učena ih osoba ne bi trebala poticati da prestanu raditi. Umjesto toga, radeći u duhu predanosti, treba ih poticati na vršenje svih vrsta djelatnosti [kako bi postupno razvili svjesnost Kṛṣṇe].
TEKST 27:
Zdezorientowana dusza, znajdująca się pod wpływem fałszywego ego, siebie uważa za sprawcę czynów, które w rzeczywistości spełniane są przez trzy siły materialnej natury.
STIH 27:
Zbunjena utjecajem lažnoga ega, duhovna duša misli da vrši djelatnosti, koje ustvari vrše tri guṇe materijalne prirode.
TEKST 28:
Kto posiadł wiedzę o Prawdzie Absolutnej, o potężny, tego nie absorbują już zmysły i nie angażuje się już w zadowalanie zmysłów, znając dobrze różnicę pomiędzy pracą w oddaniu a pracą dla zysku.
STIH 28:
O Arjuna snažnih ruku, onaj tko posjeduje znanje o Apsolutnoj Istini nije obuzet osjetilima i zadovoljavanjem osjetila, znajući dobro razliku između djelovanja s predanošću i djelovanja radi stjecanja plodonosnih rezultata.
TEKST 29:
Nieposiadający wiedzy, zwiedzeni przez siły natury materialnej, całkowicie angażują się w czynności materialne i przywiązują się do nich. Jednakże, mimo iż obowiązki ich są niższe – z racji braku wiedzy, mędrcy nie powinni ich niepokoić.
STIH 29:
Zbunjeni guṇama materijalne prirode, neuki se ljudi potpuno zaokupljaju materijalnim djelatnostima i postaju vezani. Iako zbog nedostatka znanja obavljaju niže dužnosti, mudri ih ne bi trebali uznemiravati.
TEKST 30:
Zatem o Arjuno, oddając Mi wszystkie swoje czyny, w pełnej wiedzy o Mnie, będąc wolnym od pragnienia zysku, poczucia własności i ospałości, walcz!
STIH 30:
Stoga, o Arjuna, posvećujući sve svoje djelatnosti Meni, s potpunim znanjem o Meni, bez želje za dobitkom, bez svojatanja prava vlasništva, oslobođen malodušnosti, bori se.
TEKST 31:
Kto pełni swój obowiązek zgodnie z Moimi nakazami i kto wiernie przestrzega tych nauk, będąc wolnym od zazdrości, ten uwalnia się od uwikłań będących skutkiem działania dla zysku.
STIH 31:
Oni koji izvršavaju svoje dužnosti u skladu s Mojim naredbama i vjerno slijede ovo učenje bez zavisti oslobađaju se ropstva uzrokovana plodonosnim djelovanjem.
TEKST 32:
Ci natomiast, którzy – z powodu zazdrości – lekceważą Moje święte nauki i nie praktykują ich systematycznie, uważani są za wyzutych z wszelkiej wiedzy, okpionych i skazanych na niepowodzenie w swoim dążeniu do doskonałości.
STIH 32:
Ali oni koji ne slijede ovo naučavanje, iz zavisti ga zanemarujući, bivaju lišeni sveg znanja, prevareni i osujećeni u nastojanju da dostignu savršenstvo.
TEKST 33:
Nawet mędrzec działa zgodnie ze swoją naturą, gdyż każdy ulega swojej naturze, będącej darem trzech sił. Cóż więc może pomóc tłumienie jej?
STIH 33:
Čak i učeni ljudi djeluju u skladu sa svojom prirodom, jer svatko slijedi prirodu koju je stekao pod utjecajem triju guṇa. Što se može postići sputavanjem?
TEKST 34:
Istnieją zasady, które kontrolują przywiązanie i niechęć wobec zmysłów i przedmiotów zmysłów. Nie należy poddawać się kontroli takiego przywiązania i awersji, gdyż są one przeszkodą na drodze realizacji duchowej.
STIH 34:
Postoje načela za reguliranje vezanosti i odbojnosti osjetila prema predmetima osjetila. Osoba ne bi trebala podleći takvoj vezanosti i odbojnosti, jer one su kameni spoticanja na putu samospoznaje.
TEKST 35:
O wiele lepiej jest pełnić własne przypisane obowiązki, nawet niedoskonale, niż bezbłędnie pełnić obowiązki innych. Śmierć podczas pełnienia własnych obowiązków lepsza jest niż angażowanie się w obowiązki innych, albowiem niebezpieczne jest podążanie obcą ścieżką.
STIH 35:
Mnogo je bolje nesavršeno obavljati svoje propisane dužnosti nego savršeno obavljati tuđe dužnosti. Uništenje prilikom izvršavanja vlastite dužnosti bolje je od obavljanja tuđih dužnosti, jer je opasno slijediti tuđi put.
TEKST 36:
Arjuna rzekł: O potomku Vṛṣṇi, co skłania człowieka do grzesznych czynów mimo iż nie chce działać grzesznie. Cóż za niepożądana siła popycha go do nich?
STIH 36:
Arjuna reče: O potomče Vṛṣṇija, što nagoni čovjeka da čini grešna djela čak i protiv svoje volje, kao da je na to prisiljen?
TEKST 37:
Najwyższa Osoba Boga rzekł: To pożądanie jedynie, Arjuno, zrodzone z kontaktu z materialną siłą natury – pasją, później przemienione w gniew, jest wszechniszczącym, grzesznym wrogiem tego świata.
STIH 37:
Svevišnja Božanska Osoba reče: To je samo požuda, Arjuna, koja nastaje zbog dodira s materijalnom guṇom strasti i kasnije se preobražava u srdžbu. Ona je sveproždirući grešni neprijatelj ovoga svijeta.
TEKST 38:
Tak jak dym przesłania ogień albo kurz zwierciadło, czy też jak łono okrywa płód, podobnie żywa istota w różnym stopniu spowita jest przez żądzę.
STIH 38:
Kao što je vatra prekrivena dimom, ogledalo prašinom, a zametak maternicom, tako je živo biće u različitoj mjeri prekriveno požudom.
TEKST 39:
W ten sposób czysta świadomość mądrej, żywej istoty przykryta zostaje przez jej wiecznego wroga – żądzę, nigdy nie zaspokojoną i palącą jak ogień.
STIH 39:
Tako čistu svjesnost mudroga živog bića prekriva njegov vječni neprijatelj u obliku požude, koja se nikada ne može zadovoljiti i koja bukti kao vatra.
TEKST 40:
To ona – żądza, spowija prawdziwą wiedzę żywej istoty i oszałamia ją, a zmysły, umysł i inteligencja są jej siedliskiem.
STIH 40:
Osjetila, um i inteligencija sjedišta su požude. Kroz njih požuda prekriva pravo znanje živoga bića i zbunjuje ga.
TEKST 41:
Dlatego, o Arjuno, najlepszy spośród potomków Bhāraty, panując nad zmysłami, staraj się od samego początku trzymać w karbach to największe znamię grzechu – żądzę, i zgładź tę zabójczynię wiedzy i samorealizacji.
STIH 41:
Stoga, o Arjuna, najbolji od Bharata, na samom početku reguliranjem osjetila obuzdaj taj veliki simbol grijeha [požudu] i ubij tog uništavatelja znanja i samospoznaje.
TEKST 42:
Funkcjonujące zmysły stoją ponad martwą materią; umysł zaś jest nadrzędny w stosunku do zmysłów; jednak inteligencja stoi wyżej od umysłu; a ona [dusza] przewyższa nawet inteligencję.
STIH 42:
Aktivna su osjetila viša od materije, um je viši od osjetila, inteligencija je viša od uma, a duša je viša od inteligencije.
TEKST 43:
Zatem wiedząc, iż dusza jest transcendentalna wobec zmysłów materialnych, umysłu i inteligencji, należy wzmocnić umysł za pomocą rozważnej inteligencji duchowej [świadomość Kṛṣṇy], i w ten sposób – poprzez siły duchowe – pokonać nienasyconego wroga, znanego jako żądza.
STIH 43:
O Arjuna snažnih ruku, znajući da je transcendentalna prema materijalnim osjetilima, umu i inteligenciji, osoba treba razboritom duhovnom inteligencijom [svjesnošću Kṛṣṇe] obuzdati um i tako duhovnom snagom savladati toga nezasitnog neprijatelja poznatog kao požuda.